Haradinajevo puštanje iz pritvora odgođeno je na 24 sata, na zahtjev Tužiteljstva koje se protivilo njegovu oslobađanju, unatoč jamstvima koje je za njega dala misija UN-a na Kosovu (UNMIK).
Tužiteljstvo u tome roku može podnijeti žalbu koja bi odgodila oslobađanje do konačne odluke Žalbenog vijeća ICTY-a.
Sudsko vijeće je, nasuprot tome, prihvatilo jamstva UNMIK-a, činjenicu dobrovoljne predaje ICTY-u 9. ožujka, dan nakon što je saznao za optužnicu i podnio ostavku na dužnost premijera.
Kao dokaz spremnosti da poštuje naloge ICTY-a, prihvaćena je i činjenica da se Haradinaj vratio u Haag u predviđeno vrijeme nakon što je pušten na Kosovo na pokop mlađeg brata, početkom svibnja.
Tužiteljstvo je u podnesku protiv zahtjeva za oslobađanje ocijenilo kako "sud ne može biti zadovoljan jamstvima UNMIK-a da je sposoban uhititi i prebaciti Haradinaja u Haag ako to bude potrebno".
"Jedinstvene okolnosti i klima za svjedoke koji žive na Kosovu takvi su da vijeće ne može prihvatiti kako privremeno oslobađanje neće biti opasnost za žrtve i svjedoke", ocijenjeno je.
Haradinaj je 1998/99. zapovijedao snagama Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u zapadnom dijelu pokrajine, koji Albanci nazivaju Djukadini a Srbi Metohija. Optužen je za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja zbog zločina nad Srbima i drugim nealbancima, kao i za likvidacije albanskih kolaboracionista.