U nalogu od 8. ožujka vijeće je od Tužiteljstva zatražilo ispravljanje nejasnoća u optužnici na koje je u prigovoru na optužni akt ukazala obrana, no Tužiteljstvo je umjesto toga 9. svibnja podnijelo prijedlog nadopunjene optužnice, popraćen podneskom kojim se traži odobrenje za takav prijedlog.
"Obzirom da je Tužiteljstvo izašlo iz okvira naloga te je umjesto da razjasni, ono dopunilo optužnicu, sud je prihvatio naš stav od prošloga tjedna da se za to unaprijed mora tražiti posebno dopuštenje", rekao je u telefonskom razgovoru Markačev branitelj Goran Mikuličić.
Naglasio da se obrana u odgovoru poglavito bavila proceduralnim pitanjima, a ne "suštinom besmislenih inkriminacija" iz optužnice, čime će se baviti u idućoj fazi. Među proceduralnim propustima na koje je ukazala obrana, jest i činjenica da je Tužiteljstvu rok za podnesak produljen radi najavljenog spajanja optužnice s onom protiv generala Ante Gotovine, od čega je Tužiteljstvo bez objašnjenja odustalo.
U proceduri koja slijedi, sud će razmatrati ispunjava li optužnica formalne uvjete za potvrđivanje, primjerice je li naveden predmet, optuženici, jesu li djela iz nadležnosti suda, itd., kazao je Mikuličić, ocjenivši da će "sud bez sumnje potvrditi nadopunjenu optužnicu".
Nakon toga će obrana imati rok od 30 dana za podnošenje prigovora na nadpunjenu optužnicu.
"To je sada proceduralni stadij koji prethodi raspravi o meritumu optužnice, a tada će početi rasprava o sadržaju optužnice koji ne možemo prihvatiti", rekao je Mikuličić.
U odgovoru su naznačeni i neki stavovi obrane prema navodima iz nadopunjene optužnice, koje raspravno vijeće sada neće razmatrati, ali obrana smatra da ih je korisno iznijeti.
Jadranka Sloković, odvjetnica generala Čermaka, kazala je u telefonskom razgovoru da su obrane dvojice generala, među ostalim, ukazale na kontradiktornost izjava glavne tužiteljice da Oluja nije zločinački poduhvat i prijedloga optužnice koji kriminalizira samu akciju.
Također je istaknuto da je pristup tužitelja Oluji suprotan rezoluciji UN-a o okupiranim područjima Republike Hrvatske. "U prvoj optužnici bilo je navedeno da je cilj Oluje oslobađanje okupiranih teritorija a ovdje se to ne navodi", kazala je Sloković i dodala kako prijedlog optužnice ne ide ni u pravcu utvrđivanja individualne odgovornosti i nepodesan je za postupanje, čime onemogućuje normalan rad obrane.
Proizvoljnim definiranjem sudionika udruženog zločinačkog pothvata iz optužnice, na način da su u njega, uz neposredno optužene, uključene sve kategorije hrvatskih državnih, vojnih i lokalnih vlasti iz 1995., kada je provedena operacija Oluja, nadopunjena optužnica izazvala je ogorčenje u hrvatskoj javnosti a Vlada je sporne navode odbacila kao "pravno i politički neprihvatljive" ta najavila svoje angažiranje u postupku uz korištenje institucije "prijatelja suda" (amici curiae).
Na traženje da komentira jučerašnju izjavu glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, po kojoj su negativne reakcije u Hrvatskoj na prijedlog optužnice plod "političkih manipulacija optužnicom", odvjetnik Mikuličić je kazao "kako se apsolutno slaže da su političke manipulacije nedopustive".
"Pravo je pitanje tko je započeo s političkim manipulacijama, a ja tvrdim da je ona, jer je ona u optužnicu kao jedan profesionalni pravni akt unijela jezik politike", naglasio je.
Del Ponte, po njegovim riječima, "ima pravo, optužnica nije mjesto za politiku, samo je predvidjela činjenicu da je ona ta koja je uvela politiku u optužnicu", na što je onda trebalo i politički odgovoriti.
Čermak, zapovjednik Zbornog mjesta Knin nakon Oluje, i Markač koji je zapovjedao Specijalnom policijom MUP-a u operaciji, optuženi su veljači 2004. po sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene protiv srpskih civila u Kninskoj krajini tijekom i nakon operacije Oluja, od početka kolovoza do 15. studenoga 1995. ICTY su se predali 11. ožujka a idućeg su dana na prvom pojavljivanju odbacili sve optužbe. Početkom prosinca 2004. pušteni su na slčobodu do početka suđenja.