FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Stručni skup "Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja"

Autor: ;mbur;
ZAGREB, 12. svibnja 2005. (Hina) - "Uloga ljudskog prava na obrazovanjeu demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj" naziv je stručnogskupa na kojemu će stručnjaci iz područja ljudskih prava i obrazovanjapokušati odgovoriti na pitanje do koje se mjere u nas pravo na visokoobrazovanje poštuje te kako to obrazovanje učiniti pristupačnijim iprilagodljivijim.
ZAGREB, 12. svibnja 2005. (Hina) - "Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj" naziv je stručnog skupa na kojemu će stručnjaci iz područja ljudskih prava i obrazovanja pokušati odgovoriti na pitanje do koje se mjere u nas pravo na visoko obrazovanje poštuje te kako to obrazovanje učiniti pristupačnijim i prilagodljivijim.

Simpozij organizira SIC-Studentski informativni centar i Filozofski fakultet u Zagrebu, kao dio javne kampanje Pravo na obrazovanje.

Državni tajnik za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Slobodan Uzelac izvijestio je o aktivnostima prosvjetnoga ministarstva u donošenju zakonskih akata, koji bi trebali učiniti visoko obrazovanje demokratičnijim. Uz zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Uzelac je najavio skori izlazak prednacrta zakona o pravima redovitih studenata koji će spojiti studentske beneficije i njihovo pravo da biraju i budu birani.

Izvršni direktor SIC-a Ninoslav Šćukanec zauzeo se za pristupačnost, otvorenost i prilagodljivost hrvatskog sustava visokog obrazovanja. Po njegovim riječima, sustav nije dovoljno demokratičan, nedovoljno se izdvaja iz BDP-a, a razlog uskraćivanju podrške vidi u nerazumijevanju društva da je korisno i opravdano ulagati u visoko obrazovanje. Podsjetio je da Hrvatska ima oko 7 posto visokoobrazovanog stanovništva, dok je prosjek zemalja EU 20 posto. Svega 56 posto studenata upisanih na hrvatska sveučilišta diplomira. Prosječno vrijeme studiranja iznosi 7 godina, dok prosjek zemalja EU iznosi četiri godine.

Žarko Puhovski (Hrvatski helsinški odbor) drži da je tradicionalno sveučilište počivalo na tome da su nastavnici svećenici koji posjeduju znanje, dok danas znanje više nije cjelina koja se može prenositi, već se događa interaktivno, na različitim socijalnim i spoznajnim procesima. Student je u nastavnom procesu u poziciji objekta, dok je u znanstvenom procesu marginaliziran, kazao je Puhovski zauzevši se da se to promijeni u korist studenta. Drži i da bi ispiti i eventualno padanje na ispitima trebali biti normalan proces studiranja a ne stresna i presudna točka života. Podsjetio je na inicijativu za izmjenom sadržaja studentskog indeksa prema kojoj na početnoj stranici indeksa ne bi trebala pisati nacionalnost studenta, ime i prezime njegova oca ili majke. Iako ti podaci zadiru u intimu studenta na što profesori nemaju pravo, inicijativa nije naišla na primjeren odgovor sveučilišta, ocijenio je Puhovski.

U nastavku skupa riječi će biti o financiranju visokoga obrazovanja, reformama i zaštiti ljudskih prava studenata te njihovoj zastupljenosti u sveučilišnim tijelima.

(Hina) xmb yaz

An unhandled error has occurred. Reload 🗙