"Skup je bio višestruko plodan", napomenula je, dodavši kako su se povjesničari "suočili s pitanjem odnosa sjećanja i povijesti, antifašizma i hrvatskoga antifašizma."
"Raspravljalo se o komunizmu, modelima njegova društva i države i oblicima lijevoga radikalizma", istaknula je Kisić Kolanović, dodavši kako su prijepori među povjesničarima ostali o pitanju broja žrtava.
Skup je svojevrsni pregled stanja do kojeg je dospjela naša historiografija, zaključila je.
U radu skupa sudjelovalo je tridesetak hrvatskih, slovenskih i bosanskohercegovačkih povjesničara.
Danas su, uz ine, govorili Zdravko Dizdar o četništvu, Mario Jareb o etiketi "ustaštva" kao izgovoru za politički progon protivnika te Višeslav Aralica o sudbini hrvatskih intelektualaca kroz presjek života i djelovanja Vinka Kriškovića, Ive Bogdana i Julija Makanca.
Ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Milan Kruhek pročitao je pismo što ga je povjesničarima uputilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U pismu državni tajnik Želimir Janjić poziva povjesničare da obilježe 9. svibnja kao Dan pobjede, Dan Europe i 60. obljetnicu pobjede antifašizma u Hrvatskoj.
Znastveni skup "1945.- Razdjelnica hrvatske povijesti" organizirao je Hrvatski institut za povijest, a pokrovitelj skupa bio je Hrvatski sabor.