Priređivanje znanstvenih skupova i simpozija jedna je od zadaća Instituta za filozofiju, osnovanog još 1967., podsjetio je ravnatelj Stipe Kutleša istaknuvši da se o toj zadaći posebice skrbi od 1996. od kada se svake godine održi barem jedan takav skup.
Tako je, dodao je Kutleša, trodnevni znanstveni skup koji je danas počeo zapravo 15. u nizu a jedinstven je po tomu što se odnosi na časopis koji je jedan od kontinuiranih projekata Instituta i objavljuje se jednom godišnje kao dvobroj.
Glavna i odgovorna urednica "Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine" Ljerka Schiffler surađuje u časopisu od njegovih početaka. U uvodnome je slovu podsjetila na brojne suradnike, posebice se zahvalivši onima koji više nisu među nama poput pokretača časopisa Vladimira Filipovića, a koji su, istaknula je, neosporno obilježili "Priloge".
Jedan od suradnika časopisa i djelatnika Instituta je i sadašnji pomoćnik ministra znanosti Pavo Barišić koji je podsjetio na glavne struje hrvatske filozofije u 19. st. Tako se Barišić osvrnuo na razvoj pravne i političke filozofije, školske filozofije i neoskolastike te na utjecaj pozitivističkih znanosti, materijalizma i darvinizma. S tim u vezi, spomenuo je i oštru polemiku koju su u to doba vodili neoskolastik Antun Bauer i predstavnik materijalističke filozofije Bogoslav Šulek.
Ljerka Schiffler iznijela je pak osobna zapažanja uz temu proučavanja hrvatske filozofske baštine u europskome kontekstu rekavši da se odgovori na pitanja odnosa hrvatske i europske filozofske banke nude iz shvaćanja i određenja filozofskoga mišljenja kao jednoga od bitnih fenomena kulture i ljudskoga stvaranja u kojemu se pak nastoje nadići projekcije samo hrvatske ili samo europske filozofske baštine.
Za Franju Zenka koji je u uredništvu "Priloga" od početaka časopisa, " 'svijet Priloga' jedan je od mnoštva hrvatskih nacionalnih svjetova". Govoreći o osnivaču časopisa Vladimiru Filipoviću, istaknuo je da je Filipović pokrenuo institucionalno istraživanje povijesti hrvatske filozofije. Tako je Filipović, rekao je Zenko, zapravo učinio ono što je obećao još akademik i rektor zagrebačkoga Sveučilišta Franjo Marković da će tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti izdati posebni zbornik o povijesti hrvatske filozofske misli.
Budući da Akademija do danas nije ostvarila to obećanje, Zenko smatra da se Filipovićevo ostvarenje te ideje pokazuje sve aktualnijim i opravdanijim.