Pomoć, međutim, još uvijek predstavlja tek četvrtinu jednog postotka prihoda bogatih zemalja, što je jedva trećina od 0,7 posto izdvajanja što su kao dugoročan cilj postavili Ujedinjeni narodi, upozorila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu.
Sveukupni iznos službene pomoći u 2004. povećao se za 13,7 posto u odnosu na 2003. godinu i dostigao 78,6 miljardi dolara, no nakon što se oduzmu učinci inflacije i slabljenja dolara realno povećanje iznosi 4,6 posto, priopćuje OECD.
Povećanju iznosa pomoći za siromašne doprinijeli su oprost dugova Iraku, pomoć zemljama pogođenim tsunamijem u prosincu, povećanje u proračunima za bilateralnu pomoć i prilozi Međunarodnoj udruzi za razvoj Svjetske banke. Pomoć Afganistanu i Iraku u 2004. godini povećana je za najmanje 1,5 milijardi dolara, navodi OECD.
Pet zemalja članica OECD-ovog Odbora za pomoć u razvoju dalo je više od UN-ovih 0,7 posto brutto domaćeg proizvoda, a među njima prednjači Norveška koja je za pomoć siromašnima izdvojila 0,87 posto svog BDP-a.
Najmanji iznos je dala Italija, 0,15 posto, a Sjedinjene Države su izdvojile 0,16 posto BDP-a no SAD je uplatio 19 milijardi dolara što je najveći apsolutni iznos među zemljama članicama OECD-ovog odbora za pomoć u razvoju, pokazali su podaci OECD-a.