GS: TVORNICA "SARDINA" POVEĆALA PROIZVODNJU

ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Tvornica za preradu riba "Sardina" iz Postira na otoku Braču, nakon puštanja u probni rad tvornice s modernom tehnologijom i novom linijom za proizvodnju ribljih konzervi, bilježi porast proizvodnje za 80 posto, tj. između 70 i 80 tisuća kartona ribljih konzervi na dan, rekao je direktor "Sardine" Miro Kučić. #L# Naime, od lipnja do rujna ove godine tvrtka je srušila staru tvornicu i na tom mjestu izgradila novu. Za to je zajam 1,5 milijun njemačkih maraka odobrila Europska banka za obnovu i razvoj, a dodatni je milijun maraka pribavljen iz vlastitih izvora. Radi investicijskih radova, proizvodnja je u ovogodišnjemu devetomjesečnom razdoblju bila niža nego lani. Proizvedeno je 819 tona ribljih konzervi, što je 26 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, tvrtka je na domaće tržište plasirala 13.551 kartona ribljih konzervi, što je 45 posto manje nego lani, dok je na strano tržište plasirano 34.104 kartona ili 78 posto više, kazao je Kučić. Inače, od prijeratnih 50 hrvatskih tvornica za preradu ribe, opstalo ih je tek šest i to ponajprije zahvaljujući vladinim stimulacijama za konzerve sardine od 24 posto, tj. u visini carine u Europskoj uniji za uvoz naše robe, kazao je Kučić, ujedno i predsjednik udruge Morsko ribarstvo d.o.o. Te su tvornice u prvih devet mjeseci ove godine proizvele 10.283 tona konzervi, što je 13 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, na strana je tržišta plasirano 6841 tone ribljih prerađevina vrijednih 14,72 milijuna američkih dolara. Kako domaće tržište može apsorbirati tek 20 posto proizvodnje iz riblje idustrije, tj. između 150 i 180 tisuća kartona, zalihe stalno rastu, a u prvih su devet mjeseci dosegnule 2442 tone, nužno je okrenuti se izvozu, smatra Kučić. Tako bi, po njegovu mišljenju, glavna tržišta trebale biti zemlje CEFTA-e, osobito Poljska, Rumunjska, Ukrajina i Rusija. Osim teškoća pri plasmanu proizvoda, hrvatska je riblja industrija opterećena starom tehnologijom koju je potrebno obnavljati u prosjeku svakih deset godina. Tijekom rata bilo je teško prikupiti novac za tu namjenu, ističe Kučić i dodaje kako je ribarstvo, kada se govori o tehnologiji, "trošna" grana. Nadalje, nužno je obnoviti i flotu za ulov ribe jer se za rata većina ribara bavila isključivo koćarskim ribolovom, odnosno lovom bijele ribe koja se izvozila na talijansko tržište. Flota plivičara, koja lovi sitnu plavu ribu, a kojom Jadran obiluje, gotovo je nestala. Taj se problem ipak polako riješava, te je ključan zadatak, zaključuje Kučić, riješiti problem plasmana. (Hina) mk/dš sab 290934 MET nov 96