ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Premda je industrijska prerada mesa i mlijeka u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine porasla za 2,3 posto prema istom razdoblju lani, a industrijska prerada ribe za 13,5 posto, članovi Vijeća
Udruženja stočarstva, ribarstva i prateće industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), nedavno su ocijenili kako je stanje u primarnoj stočarskoj proizvodnji izuzetno teško te da još nema znakova oporavka.
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Premda je industrijska prerada mesa
i mlijeka u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine porasla za
2,3 posto prema istom razdoblju lani, a industrijska prerada ribe
za 13,5 posto, članovi Vijeća Udruženja stočarstva, ribarstva i
prateće industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), nedavno
su ocijenili kako je stanje u primarnoj stočarskoj proizvodnji
izuzetno teško te da još nema znakova oporavka. #L#
Tako je u prvih devet mjeseci ove godine, po podacima Državnog
zavoda za statistiku, iz organiziranog tova isporučeno 71.060 grla
goveda ukupne težine 28.949 tona, što je u odnosu na isto razdoblje
lani manje za 27,2 posto. Isporuka svinja manja je za 13 posto s
isporučenih 393.272 grla ili 35.779 tona. Pritom je smanjena
isporuka tovljenika težine od 80 do 125 kilograma (kg), a povećana
isporuka svinja do 80 kg težine te svinja težih od 125 kg.
Istodobno, isporučeno je 14,2 milijuna komada peradi, tj. 33.120
tona, što je 5,4 posto manje.
Slični su trendovi primjetni i iz podataka za klanje stoke i peradi
u industrijskim klaonicama. Tako je u velikim klaonicama ukupan broj
zaklanih goveda u tom razdoblju smanjen za 27,4 posto na 45.154 grla,
odnosno 20.216 tona, a svinja za 8,2 posto na 347.628 komada ukupne
težine 34.544 tona. Više je, i to za 5,4 posto, zaklano peradi,
tj. 13,94 milijuna komada težine 33.256 tona.
Promatrano po proizvodima, proizvodnja kuhanih kobasičarskih
proizvoda uvećana je 2,3 puta, trajnih suhomesnatih proizvoda za 25
posto, koliko je iznosio i porast proizvodnje koncentriranih juha, a
polutrajnih kobasičarskih proizvoda za 11 posto. Smanjena je
proizvodnja trajnih kobasica, za 17 posto, te trajnih mesnih konzervi,
za 16,5 posto.
Industrijska je prerada mlijeka, pak, uvećana za 3,6 posto, a
znatniji porast proizvodnje bilježi sterilizirano mlijeko, 12,2 posto,
te pasterizirano mlijeko, 3,6 posto. Od ostalih proizvoda, nastavljen
je pad proizvodnje mlijeka u prahu, kojeg je u prvih devet ovogodišnjih
mjeseci proizvedeno 17,1 posto manje, dječje hrane, s 27,6 posto
manjom proizvodnjom te tvrdih sireva, kojih je proizvedeno 35,6 posto
manje. Proizvodnja ostalih vrsta sireva porasla je za šest do deset posto.
Proizvodnja stočne hrane manja je 6,6 posto nego u istom razdoblju
lani, koliko je manja i proizvodnja svih vrsta kompletnih krmnih
smjesa, dok se proizvodnja dopunskih i vitaminskih krmnih smjesa
povećava.
(Hina) mk/dš sab
150939 MET nov 96
(Hina) mk/dš sab