ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Ivanka Lučev zamolila je Predsjednika
Tuđmana odgovor na pitanje što će se i kada učiniti na poboljšanju
teškog položaja umirovljenika i nezaposlenih, o čemu je dr Tuđman i
sam često govorio u Saboru i u drugim prigodama.
PREDSJEDNIK TUĐMAN:
Da, govorio sam, i svi govore, i poznato je da je položaj naših
umirovljenika zaista nepovoljan, pa i težak. Tim našim umirovljenicima
nije ništa lakše, ako im kažemo da su njihova umirovljenička primanja
čak i veća, negoli primanja zaposlenih u nekim bivšim socijalističkim
zemljama. Ja to znam. Ali, to stanje, koje smo imali, i koje imamo
danas, ono je podjednako posljedica nesrazmjerno velikog broja
umirovljenika prema zaposlenom radnom pučanstvu u Hrvatskoj. Prošle
godine taj odnos je bio 865.000 umirovljenika prema milijun i 300
tisuća zaposlenih. Ali, osim tog nesrazmjera između broja
umirovljenika i zaposlenih, taj težak položaj umirovljenika je
posljedica i svih onih ratnih okolnosti, svih onih okolnosti koje smo
morali proživjeti u stvaranju i obrani hrvatske države, u stvaranju
hrvatskih oružanih snaga, u stvaranju diplomacije koja itekako košta,
čak i više negoli što smo mogli davati za kulturu, itd.
Koliko smo zbog toga bili prisiljeni na izdvajanje za obranu, svatko
može zaključiti iz podatka da je iz državnog proračuna Hrvatske u
prošloj godini, 1995. godini za obranu odlazilo 37,49 posto proračuna,
37,5 posto proračuna, a da je, recimo, u Austriji na obranu odlazilo
2,28 posto državnog proračuna. Prema tome, koliko je jedna takva država,
koja je normalno živjela, mogla izdvajati za druge potrebe, za
umirovljenike, za kulturu, itd, a koliko je Hrvatska bila prisiljena u
interesu obrane svoje opstojnosti, uspostave samostalnosti, itd. U isto
vrijeme, prošle i ove godine izdavali smo golemu svotu za izdržavanje
prognanika i izbjeglica, oko dvije milijarde kuna, a samo za obnovu
oslobođenih područja tijekom prošle i ove godine oko 3,5 milijarde
kuna. Koliko su golemi izdaci za mirovine, da se oni ne mogu popraviti
nekim sitnim potezom pera, i naći sredstva da bi se položaj
umirovljenika popravio, proizlazi iz ovog podatka - izdaci za mirovine
su znatno veći, čak i 60 posto veći negoli za ovakve izdatke za obranu
kakve mi dajemo. Ove godine iz Fonda i proračuna, iz Fonda i Državnog
proračuna za mirovine odlazi oko 14 milijardi kuna. Znači, zamislite
sada koliko još milijardi treba da bi se popravio položaj
umirovljenika, a odakle ih uzeti. Ove godine, nasuprot 14 milijardi,
koje odlaze iz Mirovinskog fonda iz Državnog proračuna za mirovine,
ove godine za obranu je predviđeno oko 9 milijardi, svega 9 milijardi,
u odnosu na taj broj. Razumije se, tražimo izlaze, tražimo rješenja, i
jasno, na smanjenju proračunskih izdataka, i na jačanju mirovinskih
fondova. Već ove godine smanjili smo gotovo za trećinu izdatke za
obranu od onih 37,5 posto na 26 posto, što nam omogućava da priđemo
osjetnom poboljšanju mirovina iduće godine. Veoma je važan problem, uz
umirovljenike, razumije se, i problem nezaposlenog pučanstva. Ali je
on u Hrvatskoj isto tako manje težak, nego što ga se prikazuje, nego
što ga prikazuju oni katastrofičari, koji pod svaku cijenu žele
dovesti u pitanje sve ono što je postignuto u ovih, mogao bih reći
pretežito ratnih godina, od uspostave Hrvatske. Prema podacima za
lipanj ove godine imali smo 262.000 nezaposlenih, prema milijun 473
zaposlenih. Međutim, i ti podaci nisu ispravni, jer ne uključuju stvarno
sve zaposlene onako kako se to računa u zapadnim zemljama, ovdje se ne
računa u nezaposlene i domaćice koje vode domaćinstvo obitelji, itd, što
je sve u zapadnim zemljama na drugi način riješeno. Osim toga, mi još
danas i na tom detalju još nismo prevladali stari sustav, stare
statistike, stare poglede. Prema podacima Državnog statističkog zavoda
broj nezaposlenih je u Hrvatskoj 17,85 posto, a prema podacima Mirovinskog
fonda, koji računa, koji ima podatke o stvarno zaposlenim, osiguranim, koji
plaćaju broj nezaposlenih je 14,6 posto. Prema tome, kao što vidite, mi se
u vođenju i državne politike moramo još uvijek boriti za prevladavanje
starog metoda, starog pristupa i za stvarno sagledavanje problema, pa onda
nije čudo da ga onda i nedobronamjernici tumače katastrofično, onako
kako se to čini. Međutim, problem nezaposlenih jeste velik, i nije
samo u statistici - problem je i u tome što prema nekima, najmanje
trećina, a prema dosta objektivno, čak i polovica tih koji se vode
nezaposleni, i, koji primaju kao nezaposleni, rade na crno. I, ne
prihvaćaju ponuđena radna mjesta izvan svoga mjesta boravka. A,
Hrvatska je već danas u oskudici za radnicima, ne samo u
građevinarstvu, u turizmu, pa i u drugim djelatnostima. Prema tome,
kad govorimo o tom problemu, onda ga treba rješavati, ali ga treba
rješavati i na taj način da i na tom području ne dopustimo da se
sredstva troše za plaćanje, tobože za davanje potpore nezaposlenima, a
oni zapravo rade na crno, i jer ne plaćaju osigurninu onemogućuju da
rješavamo uspješnije i problem i umirovljenika pa i povećanje plaća.
Dame i gospodo, kada govorimo o teškom položaju umirovljenika, o
problemu nezaposlenih, onda treba uočiti još nešto. Mi smo, hrvatska
vlast je pred neodložnom zadaćom, da popravi položaj kulturnih
djelatnosti u cjelini, ali isto tako, pod kulturom podrazumijevam i
znanost. Ali, isto tako u cjelini i dužnosnika u državnoj upravi.
Neodrživo je npr. stanje da danas naš ministar i predsjednik Vlade,
imaju plaću od 4-5000 kuna, a da u poslovodstvu ovih privatnih
poduzeća, znači, većim dijelom pretvorenog privatiziranog
gospodarstva, imaju plaće od 20-50.000 kuna. Prema tome, to onda nije
samo problem čelnih ljudi, negoli i drugih stručnjaka.
I, prema tome, i radi osposobljavanja, radi stvaranja normalnih
uvjeta za funkcioniranje državne uprave, država mora pronaći
mogućnosti da se, pored problema umirovljenika, nezaposlenih, uhvati u
koštac, i da nađe uspješna rješenja i za poboljšanje položaja ljudi u
državnoj upravi.
Hloverka Novak-Srzić zapitala je Predsjednika Tuđmana kada i kako
će se riješiti tzv. zagrebačka kriza, i zamolila za komentar
kakav ta kriza ima utjecaj na unutarnjo-političke prilike u Hrvatskoj i
njezin međunarodni položaj.
PREDSJEDNIK TUĐMAN:
Kada će se riješiti zagrebačka kriza? Riješit će se onda kad neki
ljudi na zagrebačkoj i hrvatskoj političkoj sceni shvate da je
stvaranje nenaravne sedmoglavne udruge, od krajnje desnice do krajnje
ljevice, ne samo nenaravna, nego da je imala za cilj destabilizaciju
one demokratske hrvatske vlasti, koja je dovela do samostalne i
demokratske hrvatske države. Zašto? Mislim da smo govorili o tome. A,
riješit će se i onda kad ti ljudi shvate abecedu demokracije, a ta
abeceda demokracije jeste da stranka, koja je dobila relativnu većinu,
a u zagrebačkom slučaju Hrvatska demokratska zajednica sa svojih 36,5
posto glasova je dobila dvostruko više negoli dvije najveće oporbene
stranke. Ta stranka ima ne samo demokratska prava, nego i obveze
na prvo mjesto u Gradskom poglavarstvu. Ona nuđa suradnju, prije svega
srodnim strankama, ali onda čak i srazmjerno rezultatima izbora -
svima. Znači, ako to ne prihvaćaju - onda, zašto? Međutim,
čini se da su sve ove okolnosti, o kojima je bilo riječi, međunarodne
i unutarnje, ipak dovele do sazrijevanja i da će i ta hrvatska
demokracija sazrijevati u tom smislu da u njoj prevladaju oni pogledi,
koji su u interesu nacionalne suverenosti unutarnjeg razvitka
Hrvatske, i osiguranja međunarodnog položaja Hrvatske. A, kakav je
utjecaj imala ta zagrebačka kriza na unutarnje prilike i na
međunarodni položaj Hrvatske, mislim da taj utjecaj nije zanemariv,
ali nije ni izdaleka onakav kakav su htjeli pridati tom utjecaju i
neki unutarnji i međunarodni čimbenici. Uostalom, kad je riječ o
primanju u Vijeće Europe, pa i o drugim, gotovo se nije vodilo računa
o tome, to su bila samo zanovijetanja. I, u odnosu na pitanje, koje mi
je bio postavio gospodin Stroehm, bitni međunarodni čimbenici iz
gospodarsko financijskog života vodili su računa o tome kakva je
gospodarska situacija, kakva je gospodarska stabilnost Hrvatske, a ne
o nekim sporednim stvarima, jer su morali imati na umu šta se to zbiva
u drugim zemljama, koje su već davno, ne samo
članice Vijeća Europe, nego i Europske unije, itd. Tako da, kao što
rekoh, bit će i toga rješenja, ali bit će u smislu jačanja hrvatske
demokracije, a ne slabljenja i destabilizacije hrvatske države.
Dubravko Horvatić upitao je Predsjednika kada će povesti Hrvatsku u
Vukovar, što traži i očekuje ne samo ono pučanstvo, koje je iz tog
teritorija prognano, nego također ili
izbjeglo, bilo prisiljeno izbjeći, nego također sveukupna hrvatska
javnost. Kada će se konačno u hrvatskom Podunavlju uspostaviti
ustavno pravni sustav hrvatske države?
PREDSJEDNIK TUĐMAN:
Vidite, jasno da je uspostava ustavno pravnog poretka na hrvatskom
Podunavlju preostalo pitanje uspostave Hrvatske, suverene hrvatske
države. I međunarodni čimbenici, prije svega, Sjedinjenih Američkih
Država, zatim, vlade Kontaktne skupine, znači, ostale europske sile, a
isto tako i Vijeće sigurnosti, moraju konačno shvatiti opravdanost
zahtjeva hrvatskih prognanika za povratak, i opravdanost zahtjeva
hrvatske Vlade, hrvatskog državnog vodstva, da se ne može više
pomirivati s produžetkom mandata. Prema dogovoru s generalom Kleinom,
u odnosu na one zahtjeve da se mandat produži još na godinu dana, ili
6 mjeseci, itd, hrvatska Vlada i ja osobno smo mu ukazivali da ne može
biti ni pod koju cijenu više riječi o takvom produžetku, da mi imamo
sada, ne samo zahtjev prognanika i hrvatske javnosti, imamo i
Rezoluciju hrvatskog Sabora, da se moraju provesti i izbori i da se
mora, da ta Privremena uprava mora predati u ruke hrvatskom ustavno
pravnom poretku vlast na tim područjima. General Klein, kao
privremeni upravitelj se obvezao da to može učiniti s obzirom na
opasnosti na koje smo mi ukazivali, ukoliko se ne bi poštivali takvi
zahtjevi, da to može učiniti u rano proljeće. Prema tome, iz toga
proizlazi da bi to moglo biti u travnju mjesecu. Prema tome, tada će i
Hrvatska moći doći u svoj Vukovar, taj simbol borbe, za obranu
Hrvatske, za uspostavu i slobodu hrvatske države. Znači, tada ćemo
moći doći i na svoje granice na Dunavu, na što nas trajno pozivaju i
stihovi naše himne.
(Hina-kraj) pp dm/do
221712 MET oct 96
(Hina-kraj) pp dm/do