FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TODORIĆ PRED SABORSKIM ISTRAŽNIM POVJERENSTVOM

Autor: ;BM;
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Pred saborskim Istražnim povjerenstvom radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi izvoza pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna danas je svjedočilo deset osoba, među njima i čelni ljudi "Agrokora", "Interagre", "Agro Crnka".
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Pred saborskim Istražnim povjerenstvom radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi izvoza pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna danas je svjedočilo deset osoba, među njima i čelni ljudi "Agrokora", "Interagre", "Agro Crnka". #L# "Moji su poslovi vezani uz ukupno vođenje koncerna 'Agrokor', o samom izvozu pšenice izviješten sam od suradnika, a nakon jednog od sastanaka zaključeno je da se odjel tradinga javi na raspisani natječaj za izvoz pšenice", kazao je vlasnik "Agrokora" d.d. Zagreb Ivica Todorić. Navodeći da je kasnije izviješten o dobivenom poslu, Todorić je dometnuo da idućih nekoliko mjeseci nije ništa znao o izvozu pšenice dok nije došlo do teškoća oko broda usidrenog u Splitu. Naglašavajući da odgovorno stoji iza onog što su obavili njegovi suradnici, "koji su posao napravili kvalitetno", Todorić je rekao da je njegovo poduzeće u spomenutom poslu "izgubilo oko 700 tisuća njemačkih maraka". Do gubitka je došlo, kako je kazao, jer Ravnateljstvo nije "Agrocoru" proznalo neke troškove, a troškove čekanja broda također je platio "Agrocor". Upitan kako je određena cijena u ponudi, čelnik "Agrocora" odgovorio je da su o tom pitanju konzultirani svjetski traderi. Na pitanje je li njegovo poduzeće izvozilo pšenicu nakon Vladine zabrane s početka svibnja prošle godine, Todorić je rekao da za to postoji dokumentacija kako u Ravnateljstvu, tako i u drugim državnim službama. Upitan je li njegovo poduzeće ranije imalo iskustva u trgovanju pšenicom, Todorić je kazao da je "Agrocor" jedna od malobrojnih tvrtki koja može obaviti takav izvoz, a da se tim poslom bavi više godina. Ističući da njegovoj tvrtki nije lako podnijeti gubitak, Todorić je izjavio da neće sudskim putem pokušavati naplatiti troškove (od Ravnateljstva), jer, dodao je, to nije jedini posao gdje su izgubili. Direktor tradinga "Agrokora" Dubravko Kmetović potvrdio je podatke o negativnim financijskim efektima posla, te kazao da je produljenje rokova za izvoz bilo moguće zbog "više sile" odnosno štrajka na Hrvatskim željeznicama, što je dovelo do kašnjenja sa Agrokorove strane. Objašnjavajući zašto je brod sa pšenicom isplovio iz Splita nakon Vladine zabrane, Kmetović je kazao da je brod iz Rijeke doplovio u Split sa ukrcanih 10,5 tisuća tona pšenice, a da ga je u Splitu trebalo "dopuniti" do 23,4 tisuće tona. Kako je otprema pšenice iz silosa bila otežana, brod je utovaren do 19.380 tona, nakon čega je, radi stabilnosti broda, pšenicu trebalo pretovarati, kazao je. Priču o pretovaru ponovio je i zamjenik generalnog direktora splitske "Prerade" Stipe Majić, kazavši da je ta tvrtka Agrokoru davala samo usluge skladištenja, a da sa ostalim papirima nema veze, jer je to radio špediter. Po Majićevim riječima Prerada je tada imala dovoljno pšenice da zadovolji potrebe mreže od 450 maloprodajnih objekata. Ukupno gledano naša je tvrtka ostvarila dobit od 1,8 milijuna kuna, kazao je direktor "Interagre" Mladen Mavriček. Dometnuo je da ta tvrka nije izvozila pšenicu nakon Vladine zabrane, jer je posao obavila prije toga. Vlasnik i direktor "Agro Crnka" Ivica Crnko kazao je da je financijski rezultat te tvrtke gubitak od 40 tisuća kuna na barter poslovima sa pšenicom. Pred Povjerenstvom su danas svjedočili i čelni ljudi poduzeća koja su skladištila državnu pšenicu - Ivan Dozet iz novogradiškog "Klasa"; Ivan Milas iz županjske "Slavonije"; Božo Volić iz PZ Hercegovac; Josip Rasti iz "Drave" Čađavica i Ivo Pavić iz "Kutjeva". Iz njihovih izjava bilo je razvidno da stanje u inventurnim listama nije odgovaralo onome u stvarnosti. Pri tom je svaki od njih, na svoj način, nastojao objasniti razloge za to, spominjane su tako ratne prilike, potrebe HV i pučanstva, ali je i rečeno da bi iskazivanje manjkova onemogućilo dobivanje novih kredita od Ravnateljstva. Do sljedeće sjednice Povjerenstva, koja bi mogla biti sazvana za desetak dana, njegovi bi članovi trebali proučiti opsežnu dokumentaciju, kako bi se vidjelo koje bi još dokaze trebalo izvesti te da li bi još nekoga trebalo saslušati. (Hina) bm ds 031712 MET mar 97

(Hina) bm ds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙