BEČ, 12. veljače (Hina/Reuter/AFP) - Stručnjaci iz više od sto svjetskih zemalja okupili su se u srijedu u Beču kako bi na trodnevnoj konferenciji pokušali utrti put pregovorima o potpunoj zabrani nagaznih mina.
BEČ, 12. veljače (Hina/Reuter/AFP) - Stručnjaci iz više od sto
svjetskih zemalja okupili su se u srijedu u Beču kako bi na trodnevnoj
konferenciji pokušali utrti put pregovorima o potpunoj zabrani
nagaznih mina. #L#
"Cilj sastanka jest razmotriti sadržaj konvencije o zabrani nagaznih
mina i pripremiti buduće pregovore", rekao je prije početka
konferencije dužnosnik austrijskog Ministarstva vanjskih poslova
zadužen za pitanja razoružanja Thomas Hajnoczi (Tomas Hajnoci).
Trodnevna konferencija dio je procesa koji je počeo u listopadu
prošle godine u kanadskom gradu Ottawi, gdje su se okupili
predstavnici 50 zemalja kako bi ubrzali proces zabrane nagaznih mina.
Kanadska se vlada zauzima za to da se sporazum, kojim bi se zabranila
proizvodnja, skladištenje, izvoz i upotreba nagaznih mina, postigne
najkasnije u prosincu ove godine.
Među sudionicima na bečkoj konferenciji su i veliki proizvođači
nagaznih mina: SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska, a Kina je
odbila sudjelovati.
Pomoćnik glavnog tajnika UN-a Vladimir Petrovski, koji sudjeluje na
konferenciji u Beču, izrazio je nadu da će sastanak pridonijeti bržem
rješenju pitanja mina.
"Multilateralni pregovori uvijek ubrzavaju proces, što je vrlo važno
jer se radi o ozbiljnom pitanju koje zahtijeva da se s izjava prijeđe
na konkretna djela", rekao je novinarima Petrovski.
Mnoge zemlje smatraju da je pitanje nagaznih mina u domeni
Konferencije o razoružanju u Ženevi, koja okuplja predstavnike 61
zemlje, pogotovo stoga što krajnji rok zabrane koji je postavila
Kanada u okviru "Procesa Ottawa" smatraju nerealnim. Osim toga, Rusija
i Kina, dva najveća proizvođača i izvoznika nagaznih mina, ne
sudjeluju u tom procesu, ali sudjeluju tri puta godišnje u radu
Ženevske konferencije o razoružanju.
Međutim, član kanadskog izaslanstva Donald Sinclair kazao je da
"Proces Ottawa" nadopunjuje rad Ženevske konferencije sponzorirane od
UN-a budući da članice Ženevske konferencije još nisu došle do
rješenja glede nagaznih mina, a trenutačno im ta tema nije ni na
dnevnom redu.
U ovom trenutku u 64 zemlje diljem svijeta ima više od 100 milijuna
nagaznih mina. Prema UN-ovoj statistici, od mina svakih dvadeset
minuta u svijetu pogine jedna osoba, što je 25.000 ljudi na godinu. Od
toga su devedeset posto civili, a trećina su djeca. Osim mina
zakopanih u zemlju, prema statistici iznesenoj na bečkoj konferenciji,
još je oko 100 milijuna mina u skladištima stotinjak zemalja.
Među zemljama u kojima je opasnost od nagaznih mina najveća su
Afganistan, Kambodža, Mozambik, Ruanda i prostor bivše Jugoslavije.
Kako je objavilo austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova, svake se
godine položi dva milijuna novih mina, a ukloni ih se samo sto tisuća.
Osim toga, cijena proizvodnje jedne mine kreće se između tri i 30
američkih dolara, a trošak čišćenja je između 300 i tisuću dolara po
jednoj nagaznoj mini.
(Hina) maš fp
121501 MET feb 97
(Hina) maš fp