ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Zastupnik u Županijskom domu hrvatskog Sabora dr. Hrvoje Šošić uputio je otvoreno pismo predsjedniku Matice hrvatske Josipu Bratuliću u kojem ističe da će Bratulić "u povijesti Matice hrvatske ostati
zabilježen kao prvi predsjednik u neovisnoj Hrvatskoj kojemu je uspjelo nakon niza godina vratiti dio sinova hrvatskog naroda raznih političkih i stranačkih opredjeljenja bez kojih Matica hrvatska nije ono što treba i mora biti", te "nudi svoju pomoć u vraćanju svega što hrvatski misli i osjeća u Maticu hrvatsku", a kao prvi korak u ostvarivanju toga predlaže javnu raspravu.
ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Zastupnik u Županijskom domu hrvatskog
Sabora dr. Hrvoje Šošić uputio je otvoreno pismo predsjedniku Matice
hrvatske Josipu Bratuliću u kojem ističe da će Bratulić "u povijesti
Matice hrvatske ostati zabilježen kao prvi predsjednik u neovisnoj
Hrvatskoj kojemu je uspjelo nakon niza godina vratiti dio sinova
hrvatskog naroda raznih političkih i stranačkih opredjeljenja bez
kojih Matica hrvatska nije ono što treba i mora biti", te "nudi svoju
pomoć u vraćanju svega što hrvatski misli i osjeća u Maticu hrvatsku",
a kao prvi korak u ostvarivanju toga predlaže javnu raspravu. #L#
U otvorenom pismu dr. Hrvoje Šošić kaže:
"U povijesti Matice hrvatske ostat ćete zabilježeni kao prvi
predsjednik u neovisnoj Hrvatskoj kojemu je uspjelo nakon niza godina
vratiti dio sinova hrvatskog naroda raznih političkih i stranačkih
opredijeljenja bez kojih Matica hrvatska nije ono što treba i mora
biti.
Time su tužnije djelovale one praznine u dvorani 'Lisinski' koje su
tijekom cijele večeri upozoravale na one kojih nema, a tamo su morali
biti.
U ovome trenutku možda se mnogima čini nemogućom i utopijskom ideja o
okupljanju ljudi iz i samo dva politička tabora. No, prava je istina
da još uvijek postoje veze koje mogu u trenutku spojiti sve ono što su
politički i osobni interesi godinama razdvajali.
Kao primjer istaći ću prijateljski sastanak nas osmorice uhapšenih
ll. siječnja 1972. na 25. godišnjicu hapšenja. Uspjelo je zahvaljujući
našim silnim naporima, isto kao i pet godina prije, ali baš ti napori
dokazi su važnosti i neraskidivosti nekih spona kao što su domoljublje
i zajednička želja za stvaranjem neovisne hrvatske države.
Na promociju moje knjige 'Slom hrvatskog komunističkog proljeća
1971' održane 11. veljače 1997. odazvavši se pozivu došli su ljudi
svih svjetonazora i opredijeljenja čak i oni koji su 1971. bili na
suprotnoj strani.
Nudim vam svoju pomoć u vraćanju svega što hrvatski misli i osjeća u
Maticu hrvatsku. Kao prvi korak u ostvarivanju toga predlažem javnu
raspravu i molim Vas da za sada odgovorite na samo tri pitanja.
1. Na proslavi 155. obljetnice Matice hrvatske 18. veljače 1997.
čitano je mnoštvo raznih tekstova. Da li je moguće da nije bilo
vremena i potrebe za čitanjem makar dijelova dvaju povijesnih govora
održanih 1971. u povodu 300. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i
Frana Krste Frankopana: govor predsjednika Matice hrvatske Ljudevita
Jonkea od 30. travnja 1971. i 'Smrt nema zadnju riječ' kardinala
Franje Kuharića održanog u zagrebačkoj katedrali u povodu postavljanja
spomen ploče i poprsja Petru Zrinskom i Frani Krsti Frankopanu? Ne bi
li Matica trebala isticati upućene joj riječi zahvale od najvećeg
dostojanstvenika u Hrvatskoj?
2. Iz kojeg razloga su iz glazbenog dijela programa ispuštene stare
hrvatske pjesme za čije se očuvanje Matica u svih ovih 155. godina
borila i koje su i same dio Matice?
3. Kako se moglo omaći ispuštanje onog najvažnijeg? Je li zaista
neznanje razlog zbog koje su zanemarene Tuđmanove programatske riječi
iz 1971? Nisu li one svojim ostvarenjem zaslužile da budu barem
pročitane?
Cijenjeni gospodine predsjedniče, pišem Vam ovo pismo nudeći Vam
svoju ruku za zajednička nastojanja za povratak svih onih bez kojih
Matica više ne smije i ne može biti", stoji na kraju pisma dr. Hrvoja
Šošića predsjedniku Matice hrvatske Josipu Bratuliću.
(Hina) pp
201005 MET feb 97
(Hina) pp