GS: OČEKUJE SE REKORDNI PRIHOD OD PRIVATIZACIJA U EUROPI

ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Privatizacijom, odnosno prodajom državnih udjela u tvrtkama prošle je godine u Europi ostvarena rekordna vrijednost, na što su, osim želje europskih vlada za dovršetkom procesa privatizacije prije početka Europske ekonomske i monetarne unije (EMU), utjecala i rastuća tržišta kapitala. No, kako piše poslovni dnevnik Financial Times, prihodi će od privatizacije u europskim državama ove godine biti još veći. #L# Prema procjenama američke investicijske banke JP Morgan, europske će vlade ove godine prodajom državne imovine priskrbiti otprilike 53 milijarde američkih dolara, premašujući tako prošle godine namaknutih 43 milijarde dolara. Ova bi godina trebala tako postati rekordnom prije završetka stoljeća, budući su predviđanja da će se na isti način 1998. godine prikupiti 42,4 milijarde dolara, a u godini uspostave EMU, 1999., "tek" 22,4 milijarde dolara. Ukupan prihod od europskih privatizacija do danas se procjenjuje na 230 milijardi dolara. Predviđene ovogodišnje zarade bit će tolike zbog užurbanosti europskih vlada da prodajom državne imovine prikupe sredstva namijenjena smanjivanju opće razine zaduženosti i tako se kvalificiraju za sudjelovanje u EMU. To je osobito važno za Francusku, Španjolsku i Švedsku. Privatizacije će i dalje biti usmjerene na ključne privredne sektore poput telekomunikacija, uslužnih djelatnosti, elektroenergetike, bankarstva i industrije. Prema JP Morganu, prihodi od privatizacije telekomunikacijskog i uslužnog sektora u ukupnim će prihodima ostvarenim od privatizacije ove godine imati udjel od 56 posto. Italija ima najambiciozniji privatizacijski program - u toj se zemlji, naime, od privatizacije očekuje 20 milijardi dolara prihoda. Slijedi Francuska s planiranih 11 milijardi dolara, Španjolska s 8,6 milijardi dolara te Njemačka s pet milijardi dolara prihoda. Ponude će se i dalje oslanjati na međunarodne ulagače, ali se očekuje da će udjel sudjelovanja domaćih ulagača u kupnji ponuđenih tvrtki dosegnuti otprilike 60 posto. Naime, prošle godine domaći su investitori kupili 64 posto ponuđenih dionica tvrtki u procesu privatizacije, a, primjerice, pri emisiji dionica njemačke telekomunikacijske tvrtke Deutsche Telekom, njemačkim je ulagačima bilo namijenjeno 67 posto emisije. Zbog nastavljene potražnje američkih investicijskih fondova za međunarodnim dionicama i postupnog razvitka mirovinskih fondova u Europi i ove se godine očekuje velika potražnja za dionicama tvrtki u procesu privatizacije. Prošla je godina bila bolja od 1995. za europske privatizacije i zbog rastućih tržišta kapitala. No, snažna tržišta kapitala nisu nužno podrazumijevala uspjeh programna privatizacije. Španjolsko je tržište kapitala prošle godine, primjerice, zabilježilo najveći rast, 42 posto u odnosu na godinu ranije, ali je program privatizacije realiziran tek s 51 posto, uglavnom zbog parlamentarnih izbora i smjene vlasti. Italija je, pak, bila drugi najveći izdavatelj dionica u Europi s 10,3 milijarde dolara privatizacijom ostvarenih prihoda, iako je njezino tržište vrijednosnica bilo jedno od najslabijih. Privatizacijski val prošle je godine kulminirao 5,9 milijardi dolara vrijednom prodajom dionica talijanske naftne kompanije Eni te 13,5 milijardi dolara vrijednom prodajom dijela Deutsche Telekoma, a tim je dvjema privatizacijama ubrano približno 25 posto ukupnih europskih prihoda od privatizacija. Inovativni modeli privatizacija prošle godine uključivali su samootkup dionica švedske banke Nordbanken, nizozemske kemijske tvrtke DSM i zrakoplovne tvrtke KLM. Analitičari smatraju da bi se s praksom otkupljivanja vlastitih dionica koje su u državnom vlasništvu moglo nastaviti i u ovoj godini. (Hina) dš sab 110951 MET feb 97