(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 8. veljače (Hina) - Privatizacija nekadašnje društvene
imovine postala je u Sloveniji opet top temom, kako zbog sve većeg
broja privatizacijskih dionica na burzi, tako i zbog u javnosti
prisutnih sumnji da je cilj predložene Drnovšekove vladine koalicije
učvršćenje stečenih vlasničkih prava starog menadžmenta, novih domaćih
kapitalista i ulaska stranog kapitala špekulativna izvora u domaću
ekonomiju.
Strahuje se i da će mali dioničari, kojima je prije tri godine
razdijeljeno 2 milijuna vlasničkih certifikata u vrijednosti 5
milijardi američkih dolara, pritom ostati kratkih rukava.
Drnovšek se u četvrtak u parlamentu, među ostalim, morao braniti i od
optužbi kako predstavlja društvenu klasu čiji žiro računi rastu dok
ugled države pada, a nekadašnji glavni koalicijski partner, čelnik
kršćanskih demokrata Lojze Peterle je, među ostalim, rekao da liberali
nisu jamstvo da će privatizacija biti izvedena pošteno.
Privatizacija 1500 nekadašnjih društvenih poduzeća ove bi godine po
svim najavama morala biti završena, ali vlasnička struktura koja će u
njima prevladavati još nije jasna. Na ljubljanskoj burzi trenutačno
kotira nešto više od 30 vrsta dionica poduzeća, uglavnom iz
prehrambenog i trgovinskog sektora, ali drugi čekaju, iako list "Profit"
piše kako je trgovanje tim vrijednosnicama pokazalo da kotacije donose
rast vrijednosti dionica i dokazuje Slovencima da razdijeljeni
certifikati nisu bili samo bezvrijedan papir.
Svi se, međutim, pitaju što privatizacija u konačnici donosi malim
dioničarima koji još ne znaju koliko njihovi udjeli vrijede na tržištu
i da li ih, kada to bude moguće, prodati odmah ili čekati neizvjesne
dividende?
Seljaci kooperanti tvornice šećera u Ormožu prodali su
svoje dionice posredničkoj agenciji po 30 posto nižoj cijeni od
nominalne vrijednosti, novac potrošili, a sad se boje kako bi jedinu
slovensku šećeranu mogli zatvoriti novi vlasnici, pa neće imati kome
prodavati svoju šećernu repu. Četvrtinu tvornice sada je, naime,
preuzela poljodjelska zadruga Cosun iz Nizozemske. Pitanje je,
mrmljaju sumjičavo bivši kooperanti, žele li Nizozemci u Sloveniji
proizvoditi šećer ili je riječ o špekulativnom kapitalu koji istočnu i
srednju Europu vidi kao novi raj za brze profite.
U prošloj je godini slovenska središnja banka zabilježila ulazak oko
50 milijuna dolara u Sloveniju kroz tzv. "portfolio" investicije. To
nije mnogo, jer predstavlja samo mali postotak od vrijednosti dionica
izdanih na ime društvene imovine. Ipak, središnja je banka ovog tjedna
uvela obvezu osnivanja tzv. "skrbničkih" (tutorskih) računa, preko
kojih će se ubuduće odvijati ulazak i izlazak stranog kapitala u
domaća poduzeća preko dionica. Tako će se spriječiti mogući negativni
utjecaji tog kapitala na stabilnost domaće valute i lakše otkrivati
njegov izvor. Naime, iako Drnovšekovi liberali tvrde kako državu treba
otvoriti 'propuhu' ekonomske globalizacije i slobodnog toka kapitala,
konzervativci i desnica sumnjičavi su i često aludiraju na nejasne
indicije kako je riječ o repatrijaciji kapitala koji se 'odmarao' u
inozemstvu dok ljevica nije došla u prigodu ponovno osvojiti vlast i
pomlađena vratiti izgubljene pozicije.
Računa se da bi u konačnoj fazi privatizacije svoje dionice moglo
zadržati samo 10 do 15 posto njihovih vlasnika, čime bi se stvorila
jasna i stabilna vlasnička struktura. Najveća trgovačka kuća
Mercator tako je na burzu došla sa 63.000 dioničara, a sada ih ima samo
polovicu. Računa se da će tu, kao i u većini drugih najprofitabilnijih
tvrtki, glavnu riječ u nadzornim odborima, koji polako ali sigurno
smjenjuju radničke savjete, glavnu riječ imati i sadašnji direktori i
menadžeri.
Jamstvo da će mali dioničari kod prodaje svojih dionica biti
zaštićeni i da ih neće prodavati po bagatelnoj cijeni trebao bi
donijeti zakon koji je već dvije godine u nacrtu, ali još nije
prihvaćen. On predviđa da bi veliki, "strateški" dioničari od malih
morali otkupiti njihove udjele po jedinstvenoj "fer" cijeni nakon što
javno objave da im je cilj kupiti "kontrolni paket". Neki smatraju da
donošenje takvog zakona namjerno kasni i da su mnoge dionice na sivom
tržištu već promijenile vlasnike.
Drnovšek je za drugu privatizacijsku plimu najavio prodaju domaćih
banaka koje su prešle kroz sanacijski program, a bilo bi potrebno
donijeti i program privatizacije tzv. državne imovine, no pitanje je
koliko je to u sadašnjem trenutku realno.
Prva slovenska dionica na međunarodnom tržištu postala je nedavno
dionica ljubljanske SKB banke, koja sada dobro kotira u Londonu i
Ljubljani, gdje je njena dionica dobila na vrijednosti dodatnih 25
posto. No, riječ je o banci koji nema "repove" povezane s javnim dugom,
starom deviznom štednjom i slabim plasmanima u gospodarstvo poput npr.
Ljubljanske banke i Kreditne banke Maribor, koje su pred završetkom
sanacijskog procesa.
(Hina) fl br
080638 MET feb 97
(Hina) fl br