ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Prijedlog zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje potrebni je zakonski okvir za uspostavu instituta stambene štednje u Republici Hrvatskoj. Njime se želi potaknuti dugoročna
štednja, a uz premiju koju bi davao državni proračun, to bi bio izvor dugoročnih i povoljnih stambenih zajmova, istaknuo je jutros na sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora predlagatelj zakona dr. Đuro Njavro. Raspravom o tom zakonskom prijedlogu nastavljena je 18. sjednica Zastupničkog doma, koja je počela u srijedu, 26. veljače, a danas poslijepodne glasovat će se o svim raspravljenim točkama dnevnog reda.
ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Prijedlog zakona o stambenoj štednji i
državnom poticanju stambene štednje potrebni je zakonski okvir za
uspostavu instituta stambene štednje u Republici Hrvatskoj. Njime se
želi potaknuti dugoročna štednja, a uz premiju koju bi davao državni
proračun, to bi bio izvor dugoročnih i povoljnih stambenih zajmova,
istaknuo je jutros na sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora
predlagatelj zakona dr. Đuro Njavro. Raspravom o tom zakonskom
prijedlogu nastavljena je 18. sjednica Zastupničkog doma, koja je
počela u srijedu, 26. veljače, a danas poslijepodne glasovat će se o
svim raspravljenim točkama dnevnog reda. #L#
Iznoseći primjer Njemačke, dr. Njavro je ocijenio da bi hrvatski
sustav mogao u roku od četrdesetak godina akumulirati osam milijardi
američkih dolara stambene štednje. U stambenim je štedionicama 1994. u
Njemačkoj štedjela jedna trećina stanovništva, u Austriji štedi više
od polovine stanovništva, a u Češkoj, koja je taj sustav uvela
sredinom 1993. godine, štedi oko osam posto populacije. Kada bi se u
Hrvatskoj slijedila ta dinamika, dr. Njavro procjenjuje da bi 1999. u
stambenim štedionicama štedjelo 350 do 400 tisuća stanovnika (osam do
deset posto stanovništva). Oni bi mogli štedjeti 1,8 milijardi kuna na
što bi državni proračun dao 20 posto nagrade (iznos od 360 milijuna),
a to bi značilo fond od 2,2 milijarde kuna za stambene zajmove. Krajem
tisućljeća, po riječima dr. Njavre, bilo bi moguće dati sedam do deset
tisuća zajmova, a uz manje iznose i 15 do 20 tisuća zajmova.
"S točke proračuna ovo je apsolutno štedljiv put. Nagrada za štednju
u stambenim štedionicama dobra je investicija proračuna", ustvrdio je
dr. Đuro Njavro, dodajući da bi se time potaknulo graditeljstvo,
ukupno gospodarstvo, razvoj lokalnih jedinica, a bilo bi to dobro za
sam proračun, jer bi se dobar dio tih zajmova, kroz različite poreze,
vraćao proračunu.
Stambene štedionice osnovale bi se po Zakonu o bankama i
štedionicama, ali bi, jer koriste i proračunski novac, bile pod
posebnim nadzorom. "Država je zainteresirana da ta štednja bude
sigurna", istaknuo je dr. Njavro, pojašnjavajući da bi uz nadzor
Narodne banke Hrvatske stambene štedionice bile pod nadzorom
Ministarstva financija i državne revizije.
Podupirući predloženi zakon Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad,
socijalnu politiku i zdravstvo predložili su da Vlada izradi konačni
tekst zakona.
(Hina) sšh/bn ds
281047 MET feb 97
(Hina) sšh/bn ds