SLOVAČKOM GOSPODARSTVU NUŽNA SU STRANA ULAGANJA

Od posebnog izvjestitelja Hine BRATISLAVA, 31. siječnja (Hina - Slavko VUKADIN) - Slovačko gospodarstvo prolazi kroz slične probleme kao i druge zemlje u tranziciji, glavni je problem uz nezaposlenost i socijalno raslojavanje na izrazito bogate i izrazito siromašne i nedostatak svježeg kapitala. #L# "Ukupna strana ulaganja u Slovačku dosegla su u ovom trenutku oko 830 milijuna dolara", što je višestruko manje u usporedbi s Mađarskom i Češkom, rekao je za Hinu predsjednik Slovačke trgovinske i industrijske komore Peter Mihok. Strana ulaganja nužno su potrebna slovačkom gospodarstvu jer domaće banke i novi vlasnici privatiziranih poduzeća nemaju dovoljno novčanih sredstava niti da plate svoja poduzeća ni za ulaganje u njihov razvoj. Više je razloga slabom odzivu stranog kapitala u Slovačku, navodi Peter Mihok. Čak je i u okviru bivše Češkoslovačke federacije nakon Baršunaste revolucije 1989. godine od ukupnih stranih ulaganja na Slovačku otpadalo samo osam posto. Drugi razlog tomu je i stvaranje nove države 1993. godine, budući da se strani investitori teško odlučuju na ulaganja u nesigurnim uvjetima, kaže Mihok i dodaje da su se strana ulaganja u drugoj polovici 1992. godine kada je postalo jasno da Češkoslovačka federacija neće preživjeti svela na nulu, a tako je bilo i prvih mjeseci sljedeće godine, kada je već stvorena samostalna Slovačka. "Za donošenje odluke o ulaganju važna je i politička klima i mislim da Slovačka ima problema s nekim zapadnim zemljama", kaže Mihok dodajući da su prema njegovu mišljenju ti problemi "umjetni". "Stvarnost Slovačke puno je bolja od njezine slike u inozemstvu", ocjenjuje predsjednik Slovačke trgovinske i industrijske komore. Strana ulaganja dolaze u Slovačku uglavnom iz Njemačke, Austrije, Češke, Francuske i Nizozemske. Stvaranje Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA), koju danas čini pet zemalja (Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Slovenija) pozitivno se odrazilo na slovačko gospodarstvo. "Stvaranje CEFTA-e pozdravili smo iz dva razloga: prvo, zbog širenja tržišta i drugo, to je pripremni korak za kasniji ulazak u Europsku uniju", kaže Mihok. Predsjednik Slovačke industrijske i trgovačke komore obrazlaže da je slovačko tržište jako malo (5,5 milijuna stanovnika), da je slovačko gospodarstvo izrazito izvozno orijentirano. Osim toga Slovačka industrija imala je u okviru Češkoslovačke tržište od 15 milijuna stanovnika. Otvaranje tržišta i ukidanje zaštitnih mjera za domaće proizvode u cjelini je pozitivno djelovalo na slovačko gospodarstvo, ali su se neki sektori našli u golemim poteškoćama. Poglavito se to odnosi na prehrambenu industriju koja je usko vezana uz poljoprivredu, čiji su proizvodi do tada bili dobro zaštićeni od konkurencije. To je dovelo do povećanja cijena što je platilo stanovništvo padom životnog standarda. Istodobno rasli su i osobni prihodi građana, ali puno sporije od cijena. Nezaposlenost u Slovačkoj, koja je do 1990. bila nepoznata kategorija, dosegla je 1991. stopu od 12 posto, a do 1995. narasla je na 15 posto. Prošle godine stopa nezaposlenosti pala je na 12,7 posto, a ove godine se očekuje da će biti između 11 i 12 posto. Slovačka vlada vodi restriktivnu monetarnu politiku što je s jedne strane dovelo do opće nelikvidnosti, ali i stabilnog tečaja slovačke krune. Inflacija je 1993. godine bila 26 posto, sljedeće godine je prepolovljena, a prošle godine bila je ispod sedam posto. Oko dvije trećine slovačkog gospodarstva dosad je privatizirano. S privatizacijom u Slovačkoj krenulo se još 1989. godine kada je bila u sastavu Češkoslovačke federacije. Prvo se krenulo s tzv. malom privatizacijom kada su privatizirane male trgovine i uslužni sektor. Zatim su krenuli s tzv. velikom privatizacijom, tj. privatizacijom industrijskog sektora. Privatizacija je obavljena kuponskim modelom, što znači da su svim punoljetnim građanima besplatno podijeljeni kuponi s kojima su mogli kupovati dionice. Na taj način privatizirana je jedna trećina slovačkog gospodarstva. Nakon osamostaljenja Slovačke pristupilo se drukčijem modelu privatizacije. Poduzeća su izravno prodavana menađerima, poslodavcima i zaposlenima i tim je modelom privatizirana druga trećina gospodarstva. Zasad su iz privatizacije isključene tvornice za proizvodnju oružja, energetski sektor, banke i telekomunikacije. U vanjskoj trgovini Slovačka bilježi veliki trgovinski deficit koji je prošle godine iznosio milijardu i pol dolara. Uz sve poteškoće prelaska planskog na tržišno gospodarstvo Slovačka je ipak uspjela stabilizirati svoje gospodarstvo, a njegova najvažnija grana industrija u osnovi se uklapa u tržišne uvjete poslovanja. Peter Mihok kaže da se ove godine očekuje rast bruto nacionalnog proizvoda (BNP) za 5,4 posto. To bi značilo da treću godinu za redom Slovačka bilježi veliki porast BNP-a. (Hina) sv mm 311551 MET jan 97