BRATISLAVA, 31. siječnja (Hina - Slavko Vukadin) - Mala skupina Hrvata u Slovačkoj uspjela je u više od 450 godina očuvati narodni identitet i istodobno s većinskim slovačkim narodom izgraditi primjeran suživot.
BRATISLAVA, 31. siječnja (Hina - Slavko Vukadin) - Mala skupina Hrvata
u Slovačkoj uspjela je u više od 450 godina očuvati narodni identitet
i istodobno s većinskim slovačkim narodom izgraditi primjeran suživot.
#L#
Nakon turske najezde na njihovu pradomovinu, jedna se skupina Hrvata
nastanila u prvoj polovici 16. stoljeća u zapadnoj Slovačkoj. Oni su
ogranak gradišćanskih Hrvata s kojima su živjeli u jednoj državnoj
zajednici sve do kraja Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske
Monarhije. Tridesetak sela u koja su se, bježeći pred Turcima,
nastanili Hrvati našla su se nakon Prvog svjetskog rata u trima novim
državama - Austriji, Čehoslovačkoj i Mađarskoj.
Danas Hrvati u Slovačkoj žive uglavnom u četiri sela u okolici
Bratislave - Devinskomu Novom Selu, Čunovu, Hrvatskom Grobu i
Hrvatskom Jandrofu. Dva sela južno od Bratislave, na desnoj obali
Dunava Hrvatski Jadrof i Čunovo bila su nakon Prvog do kraja Drugog
svjetskog rata u sastavu Mađarske. U tim su selima Hrvati imali bolju
mogućnost školovanja na hrvatskom jeziku; ta je činjenica pozitivno
djelovala na svijest hrvatske manjine, te oni i danas govore boljim
hrvatskim jezikom od svojih sunarodnjaka u Devinskomu Novom Selu i
Hrvatskom Grobu.
Nakon Drugog svjetskog rata, kao posljedica industrijalizacije,
ubrzana je nenasilna asimilacija Hrvata u Slovačkoj zbog čega su do
danas samo ta četiri sela uspjela očuvati identitet uglavnom
zahvaljujući svakodnevnoj komunikaciji na hrvatskom jeziku.
Hrvata u Slovačkoj koji se hrvatskim jezikom služe u svakodnevnom
govoru ima oko 2000. Jedan dio, uglavnom mladež, razumije ali ne
govori hrvatski, tako da hrvatske kulturne priredbe prati ukupno oko
4000 ljudi.
Tijekom komunitičkog razdoblja gotovo da i nisu imali veze s maticom
domovinom, osim za tzv. Dupčekove revolucije, kad je oslabila barijera
između Čehoslovačke i tadašnje Jugoslavije, pa su pojačane veze
zahvaljujući djelovanju Hrvatske matice iseljenika.
Nakon Baršunaste revolucije u Čehoslovačkoj godine 1989. stanje se
popravilo i ponovno su se počela organizirati hrvatska kulturna
društva u četiri hrvatska sela. U proljeće 1990. organiziran je Prvi
kongres Hrvata u Slovačkoj i osnovan je Hrvatski kulturni savez.
U svojem programu - Hrvatski kulturni savez odredio je za jednu od
glavnih zadaća stvaranje uvjeta za slobodnu uporabu materinskog
jezika, zatim promidžbu hrvatske kulture i njezino prenošenje, čuvanje
i razvijanje. Nakon osamostaljenja Slovačke Hrvati su dobili status
nacionalne manjine.
Predsjednik Hrvatskoga kulturnog saveza Juraj Cvečko ističe da Hrvati
u Slovačkoj uživaju sva prava, sukladno međunarodnim sporazumima i
deklaracijama Ujedinjenih naroda, što se može usporediti sa stanjem u
razvijenim demokratskim zemljama. Djelatnost Hrvatskoga kulturnog
saveza novčano podupire i slovačko Ministarstvo kulture.
Nakon stvaranja neovisne Hrvatske, Hrvati u Slovačkoj pojačali su
veze s pradomovinom, poglavito nakon otvorenja Hrvatskog
veleposlanstva u Bratislavi. Djelatnici Hrvatskog veleposlanstva
nazočni su svim manifestacijama koje priređuje Hrvatski kulturni
savez.
Hrvatski kulturni savez djeluje i u sklopu Hrvatskoga svjetskog
kongresa, krovne organizacije Hrvata u svijetu.
U sva četiri sela djeluju po dva folklorna ansambla, jedan čine
odrasli članovi, a drugi djeca, a u Hrvatskom Jandorfu osnovan je Klub
mladih Hrvata koji je potkraj prošle godine pokrenuo "Magazin",
časopis na hrvatskom jeziku.
Hrvatski kulturni savez nastoji osigurati učenje hrvatskog jezika u
sklopu redovne nastave ili u izvanškolskim nastavnim aktivnostima.
Pritom ih, kako ističu, državna tijela i zakonodavstvo nimalo ne
ometaju. Međutim, problem je dobiti odgovarajući broj učenika kako bi
se mogao osnovati razred i - manjak učitelja.
Hrvatski premijer Zlatko Mateša, koji se prošle srijede za službenog
posjeta Slovačkoj sastao s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine,
obećao im je pomoć hrvatske države. Drugi je problem koji Hrvati u
Slovačkoj ističu nedostatak svećenika koji bi služili misu na
hrvatskom jeziku.
Hrvati žele još više osnažiti veze s maticom domovinom, posebice su
zainteresirani da se pojedincima omogući studirati u Hrvatskoj.
Nastoje također povećati suradnju s hrvatskim zajednicama u susjednim
zemljama, gdje ima sličnih teškoća. Bez svega toga, oni će se teško
oduprijeti nenasilnoj ali postupnoj asimilaciji.
(Hina) sv fp
311104 MET jan 97
(Hina) sv fp