Nadnaslov: Visoka dobit u perspektivi rekonstrukcije središta Bejruta
Naslov: Kako obnoviti Bejrut?
Podnaslov: Projektom rekonstrukcije predviđa se tijekom 25 godina
potpuno obnoviti središnji dio grada, procjenjen na 1,17
milijardi dolara, a plan rekonstrukcije povjeren je
privatnoj tvrtki za nekretnine koja je uspješno krenula u
prodaju akcija. Postoje strahovanja od pretjeranog
privatnog bogaćenja otkupom dionica ovog projekta obnove.
Piše: Hala BONCOMPAGNI, AFP
BEJRUT - Zagovaratelji rekonstrukcije središta Bejruta, uništenog
tijekom petnaest godina rata, računaju s dobiti od 119 milijuna dolara
godišnje tijekom pet prvih godina projekta, navodi se u jednom privatnom
ispitivanju.
Projektom, koji se proteže na 25 godina, predviđa se potpuna obnova
158 hektara središnjeg dijela grada, plus 46 hektara nad morem čime se
dobija ukupno podignutih 4,4 milijuna kvadratnih metara. Državna je
komisija procijenila središte grada na 1,17 milijardi dolara.
Plan rekonstrukcije povjeren je Solidereu (Libanonska tvrtka za
razvoj i rekonstrukciju centra grada Bejruta), privatnom poduzeću za
nekretnine koje je upravo otvorilo svoj kapital javnosti.
Prema ispitivanju kabineta Coopers and Lybrand i Middle East Economis
Consultant, akcija Soliderea, prodana za 100 dolara, trebala bi
donositi prihod od šest dolara u dividendama svake godine tijekom pet
prvih godina, uz 41 dolar godišnje tijekom sljedećih pet godina.
Solidere bi, prema ispitivanju, sa svoje strane trebalo ostvariti 119
milijuna dolara čiste dobiti svake godine tijekom prvih pet godina.
Poticaj za projekt krenuo je 2. studenog prošle godine s puštanjem
na tržište 6,5 milijuna akcija Soliderea, prodanih do 10. siječnja u
23 banke u Libanonu i sedam u inozemstvu, posebno u Saudijskoj
Arabiji.
Međunaslov: Otpor zbog pretjeranog privatnog bogaćenja
"Jako smo zadovoljni načinom kako stvari napreduju", izjavio je Rašid
Fajed, glasnogovornik Soliderea. Odbija precizirati koliko dionica je
već plasirano, da "ne bi odvratio potencijalne klijente".
Prema njegovim riječima, 20.000 brošura s objašnjenjima podijeljeno
je, a naloga o kupnji sve je više. "Najviše su iznenadili mali
investitori, osobe koje raspolažu ograničenim sredstvima koji ne žele
uložiti više od 2.000 dolara", kazao je on.
Investitori koji se bave nekretninama također su privučeni. Jedan od
njih, zastupnik Nabil Bustani, uložio je 50 milijuna dolara a jedan od
njegovih anonimnih "prijatelja" 25 milijuna dolara, prema izvorima
Soliderea.
Predstavnici Soliderea, čiji je glavni financijer premijer Rafik
Hariri, milijarder rođen u Libanonu koji ima i saudijsko
državljanstvo, organiziraju sve više seminara radi upoznavanja sa
svojim projektom.
Kod mnogih Libanonaca prisutan je međutim snažan otpor jer strahuju
da će se projektom na kraju samo povećati privatno bogatstvo Haririja.
Godine 1991. Parlament je odobrio kontroverzni zakon kojim se otvara
put osnivanju Soliderea dozvoljavajući privatnim tvrtkama koje posluju
nekretninama da pristupe eksproprijacijama.
Pravilima Soliderea predviđeno je da privatni dioničar ne može sam
posjedovati više od 10 posto kapitala, ali praksa prenošenja imovine
na tuđa imena raširena je u Libanonu.
Prvotni arhitektonski nacrt, u stilu Manhattana s visokim tornjevima,
napušten je nakon vala kritika. Sadašnji nacrt inspiriran je više
tradicionalnom arhitekturom, s malim dućanima (arap. suk) i sjenovitim
šetalištima.
"Zašto da postanem dioničar?", pita se trgovac čiji je dućan srušen u
ratu. "Ono što ja želim je da vodim posao kao prije rata". Taj
trgovac, koji želio ostati anoniman, jedan je od oko 120.000 vlasnika
i najamnika od prije rata, koje je Solidere istisnuo, ali koji su
najpotrebniji u gomilanju njegova kapitala.
(Hina) br
170507 MET nov 93
170507 MET nov 93
(Hina) br