BEJRUT, 31. listopada (AFP/Hina) - Vlada libanonskog premijera Rafica
Haririja (Rafik), koja u nedjelju započinje drugu godinu mandata, jedva da
je dobila nešto od inozemnih financijera radi ostvarivanja ambicioznog
desetogodišnjeg plana obnove zemlje nakon petnaest godina građanskog rata.
Plan nazvan Horizont 2.000, objavljen je u ožujku ove godine. Za njegovo
ostvarivanje potrebno je 12 milijardi dolara. "Svijet nas neće pomoći ako
si ne pomognemo sami. Sve ovisi o nama, pod uvjetom da naporno radimo. O
tome ovisi povjerenje u nas" izjavio je novinarima predsjednik državnog
Vijeća za razvitak i obnovu Fadl Šalak.
Šalak je rekao da je Libanon do sada primio 1,5 milijardu dolara inozemnih
kredita i nada se da će još dobiti milijardu dolara. Međutim zapadni
diplomati u Bejrutu procjenjuju da su do sada Svjetska banka, Europska
investiciona banka te Francuska, Kuvajt i Italija odobrile Libanonu samo
530 millijuna dolara.
Diplomati drže da je ključno pitanje za brže pritjecanje međunarodne
pomoći u tome da u zemlju bude vraćen barem dio od privatnih libanonskih
dobara koja se nalaze u inozemstvu, a koja se procjenjuju na 40 milijardi
dolara.
Povratak libanonskog kapitala u domovinu smatrao bi se mjerom povjerenja
samih Libanonaca u budućnost njihove domovine. Ukoliko se to ne dogodi
vlada u Bejrutu mogla bi tek s vremena na vrijeme dobiti neku malu
pozajmicu.
Premijer Hariri i njegovi ministri obilazi su zadnjih mjeseci bogate
monarhije u Zaljevu i druge arapske zemlje tražeći potporu. Dobili su
obećanja, ali je državna kasa ostala prazna. Deficit državnog proračuna
iznosi prema službenim brojkama milijardu dolara, ali stručnjaci vjeruju da
iznosi barem milijardu i pol.
Bejrut prije svega želi deblokadu Međunarodnog fonda za obnovu čije
osnivanje je odlučeno 1990. godine na arapskom sastanku na vrhu u Bagdadu
s početnim kapitalom od 2 milijarde dolara. Libanon od toga još nije dobio
niti jedan jedini cent.
Jedan zapadni diplomat je to objasnio time što Libanonci znaju da će im
veliki konkurenti za dobivanje novih kredita ubuduće biti autonomne oblasti
Zapadne obale i pojasa Gaze.
Taj nedostatak sredstava dovodi vodu na mlin osporavatelja premijera
Haririja, nakon oduševljenja koje je iskazivano poslije imenovanja tog
milijardera na položaj šefa vlade.
Hariri je 31. listopada l992. godine osnovao vladu u kojoj se nalaze
pretežito stručnjaci. Predstavnici tradicionalnih političkih snaga zemlje
vrlo su malo u njoj zastupljeni. Osnovni zadatak njegove vlade bila je
obnova zemlje od posljedica građanskog rata.
Godinu dana poslije, "vladina ostvarenja se ne mogu lako zanemariti"
procjenjuje premijer.
Usprkos vladinim akcijama električna energija se u zemlji i dalje štedi i
nemaju je svi potrošači jednako, telefonska mreža je tek malo poboljšana,
vodovod je za mnoge van uporabe, bolnice i škole nisu u stanju primiti sve.
Premijer Hariri i njegovi suradnici su precijenili svoje sposobnosti da
brzo potaknu stvari. Previše su obećavali, i prebrzo.
Prema procjenama zapadnih diplomata vlada Rafica Haririja je uočila
probleme. No, on je podcijenio teškoće. Više nego novac, Libanonu trebaju
stručnjaci. S izgledima da se u tom dijelu svijeta postigne mir, vrijeme
pritišće ukoliko Libanon želi izbjeći da bude potpuno marginaliziran.
(Hina) rb
311800 MET oct 93
(Hina) rb