UNPA I "RUŽIČASTIH ZONA" U REPUBLICI HRVATSKOJ
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Tijekom dosadašnjih nastojanja za
provedbu relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN i pregovora
izaslanstva Republike Hrvatske s predstavnicima srpskih vlasti
uspostavljenih na području Hrvatske pod mandatom UNPROFOR-a, koji su
održani pod predsjedanjem međunarodnih mirovnih posrednika, uobličen
je prijedlog Nacrta sporazuma o prekidu vatre i prijedlog Programa
gospodarske reintegracije UNPA i "ružičastih zona" u Republici
Hrvatskoj.
Ta su dva prijedloga od 6. rujna 1993. godine temeljni dokumenti o
kojima se raspravljalo na sastancima u Beču, Ženevi i Lillehameru.
Hina objavljuje cjelovite tekstove obaju dokumenata.
NACRT SPORAZUMA O PREKIDU VATRE (od 6. rujna 1993.) - Dokument je
označen kao Aneks I
Strane potpisnice ovog dokumenta prihvaćaju da sva oružana
neprijateljstva između strana trebaju prestati u najkraćem roku te da
potpuno poštivanje prekida vatre na svim linijama dodira, onakvima
kakve postoje između strana dana **. **. 1993., a za koje ovaj tekst
koristi termin "linija dodira", treba početi od 09,00 sati dana **.
**. 1993.
U svrhu postizanja očuvanja trajnog prekida neprijateljstava i u
svrhu stvaranja uvjeta za početak provedbe relevantnih rezolucija
Vijeća sigurnosti i Vanceova plana, strane su se suglasile da
prihvate i postupe prema slovu i u duhu slijedećih točaka:
1. Sva oružana neprijateljstva će prestati u najkraćem roku i prekid
vatre će stupiti na snagu uzduž čitave linije dodira u 09,00 sati dana
**. **. 1993.
2. Svo indirektno naoružanje bit će razmješteno izvan domašaja uzduž
cijele linije dodira i to: minobacači na najmanje 10 km a topništvo na
najmanje 20 km, najkasnije do 09,00 sati dana (D + 1) **. 1993.
Najkasnije do 09,00 sati dana (D + 3) **. 1993., tenkovi i
protuzrakoplovni topovi bit će razmješteni na najmanje 10 km od
linije dodira.
3. Od dana potpisivanja ovog sporazuma, taktička situacija snaga
raspoređenih na liniji sukoba i unutar 10 km od te linije u oba smjera
će biti zamrznuta, i unutar tako određene zone neće se pomicati
jedinice osim u smislu izvršenja ovog sporazuma ili po unaprijed
izdanom odobrenju UNPROFOR-a.
4. UNPROFOR i ECMM će nadgledati prekid vatre. Na teritoriju pod
hrvatskom kontrolom vojnim promatračima UNPROFOR-a bit će dana puna
sloboda kretanja kako bi mogli potvrditi da je svo naoružanje navedeno
u ovom sporazumu raspoređeno izvan minimalnih udaljenosti od linije
dodira navedene u ovom sporazumu. Pripadnici UNPROFOR-a na dužnosti će
dobiti punu slobodu kretanja uključujući i neograničeno pravo obilaska
i nadgledanja svih vojnih, paravojnih i neregularnih policijskih
postrojba i objekata unutar Zona pod zaštitom UN-a kao i u zonama koje
se spominju u Rezoluciji 762 Vijeća sigurnosti. ECMM će nadgledati
prekid vatre na svim gore spomenutim područjima kao dio postupaka u
skladu sa Memorandumom o razumijevanju. U tu će svrhu ECMM uživati punu
slobodu kretanja.
5. Zajedničke komisije bit će uspostavljene na svim razinama. Njihova
primarna zadaća bit će trenutno istraživanje svakog prekršaja prekida
vatre. Svrha istrage je utvrditi odgovornost za takav prekršaj.
Komisija koja bude istraživala slučaj kršenja će od strane čija se
odgovornost za prekršaj utvrdi biti obaviještena o disciplinskim
mjerama ili postupcima koje će u vezi s incidentom poduzeti. Ove će
komisije biti već uspostavljene prije nego što bude otpočeo prekid vatre.
Komisijama će predsjedavati predstavnik UNPROFOR-a koji će zakazivati
sastanke sudionicima na vlastitu inicijativu ili na zahtjev sudionika.
Sastanci će počinjati, uz nazočnost svih sudionika, u roku tri sata
po primitku poziva u glavnim štabovima članova. Detalji oko članstva,
mjesta održavanja sastanka i dokumentaciji bit će dogovoreni između
UNPROFORA-a i sudionika u posebnom dokumentu.
6. Ako dođe do bilo kakvog prekršaja prekida vatre ili drugih
odredbi ovog sporazuma, nijedna strana neće uzvratiti, nego će se
osloniti na procedure predviđene u gore navedenoj točki 7.
7. Sudionici su suglasni oko otvaranja određenog broja prijelaza uzduž
linije dodira. Ovi novi prijelazi, kao i već postojeći, navedeni su u
aneksu A. Na svim ovim prijelazima, UNPROFOR će postaviti svoje
pripadnike na kontrolnim mjestima. Sva kontrolna mjesta ili drugi
položaji dviju strana moraju biti postavljeni na takvoj udaljenosti od
kontrolnih mjesta Ujedinjenih naroda da se na njih ne može ciljati
iz lakog naoružanja i vatrom iz teških mitraljeza. Na svim kontrolnim
mjestima Ujedinjenih naroda nalazit će se objekti za održavanje
sastanaka Zajedničkih komisija. Svi prijelazi bit će otvoreni
najkasnije tri sata nakon što otpočne prekid vatre.
8. Najkasnije do 09,00 sati dana (D+7) **. 1993., sve jedinice na
liniji dodira bit će razdvojene i obje strane će biti povučene
najmanje 1.000 metara. Jedinice bi trebale biti povučene onoliko
koliko je potrebno da se osigura nemogućnost međusobnog ciljanja
direktnim vatrenim oružjem. Linija na koju će se povući mora se moći
lako odrediti na terenu (preferira se neka zemljopisna odrednica
kao npr. cesta, rijeka, usijek). Linije razdvajanja bit će označene
na karti u aneksu A.
9. Najkasnije do 09,00 sati dana (D+15) **. 1993., strane će se
sastati i pregovarati o modalitetima smanjenja snaga u zoni od 10 km
na obje strane Linije sukoba. Ovo smanjenje snaga će biti dovršeno u
roku 5 dana nakon postizanja sporazuma.
ANEKSI: A. Karta linija razdvajanja u područjima sukladno s točkom 8.
B. Prijelazi na Liniji dodira.
PROGRAM GOSPODARSKE REINTEGRACIJE UNPA I RUŽIČASTIH ZONA -
Dokument je označen kao Aneks II
Program gospodarske reintegracije UNPA područja i ružičastih zona,
kao neodvojivi dio integralnog programa obnove i razvoja Republike
Hrvatske, polazeći od Rezolucije Vijeća sigurnosti 871 (kao i
prethodnih relevantnih rezolucija i Vanceova plana), a uz angažiranje
UNPROFOR-a i Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, utvrđuje
ciljeve, mjere i aktivnosti, nositelje i rokove gospodarske
reintegracije. Jedinstven program provest će se, sukladno Rezoluciji
871, kroz dva istodobna i komplementarna procesa: reintegraciju
ružičastih zona (paragraf 7) i reintegraciju UNPA područja (paragraf
8).
A) Proces ponovne uspostave vlasti Republike Hrvatske u ružičastim
zonama sadrži slijedeće ciljeve te mjere i aktivnosti gospodarske
reintegracije:
1. Povratak prognanika
- plan povratka po naseljima (prioritet: manje razorena naselja i
nova općinska središta),
- lista povratnika u pojedina naselja (u početnoj fazi radno
sposobno stanovništvo);
2. Obnova naselja
- razminiravanje i asanacija terena,
- obnova stambenog fonda i gospodarskih objekata ovisno o stupnju
razorenosti (prioritet: naselja u koja se vraćaju prvi povratnici, a
za naselja višeg stupnja razorenosti utvrditi redoslijed obnove),
- obnovu infrastrukture naselja (struja, voda, komunikacije) te
uslužnih i društvenih djelatnosti (opskrba vodom i energentima,
zdravstvo, školstvo, socijalna skrb, mirovine);
3. Gospodarsko aktiviranje povratnika
- obnova poljoprivredne proizvodnje koja je najvažnija za
pučanstvo u ružičastim zonama (nabava poljodjelske mehanizacije,
obnova stočnog fonda, sanacija poljoprivrednog zemljišta),
- reaktiviranje i obnova industrijskih i obrtničkih kapaciteta na
tom području (precizan plan mogućnosti i obnove pojedinih kapaciteta,
eventualnog restrukturiranja i modernizacije te vlasničke pretvorbe),
4. Obnova i reaktiviranje infrastrukturne mreže u ružičastim zonama
- uspostava prekinutog cestovnog i željezničkog prometa,
- obnova telekomunikacijskih veza,
- obnova elektroenergetskog sustava,
- otvaranje postojeće vodoopskrbne mreže.
Republika Hrvatska će na potpunoj reintegraciji ružičastih zona
djelovati preko svojih predstavnika u Zajedničkoj komisiji pod
predsjedanjem UNPROFOR-a, a nositelji operativnog plana gospodarske
reintegracije su: organi državne uprave, Hrvatska kreditna banka za
obnovu, Ured za prognanike i izbjeglice, javna poduzeća (Hrvatske
ceste, Hrvatske željeznice, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska pošta i
telekomunikacije, Hrvatska vodoprivreda), župani i županijska
poglavarstva na čijim područjima se nalaze ružičaste zone (županije:
Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarsko-kninska,
Šibenska i Dalmatinsko-splitska) te općinska vijeća novoformiranih
općina na tim područjima. Nositelji će, sukladno svojim nadležnostima,
u najkraćem roku sačiniti precizne provedbene planove s prioritetima
na temelju navedenih ciljeva i aktivnosti, a ti operativni planovi
činit će anekse ovog programa.
Krajnji rok za realizaciju potpune reintegracije ružičastih zona u
pravni i gospodarski sustav Republike Hrvatske je 30. studenoga 1993,
a početak je odmah nakon obnove rada Zajedničke komisije.
B. Ciljevi, mjere i aktivnosti gospodarske reintegracije UNPA
područja, uključujući suradnju UNPROFOR-a i Međunarodne konferencije o
bivšoj Jugoslaviji i sukladni mjerama za jačanje povjerenja, su:
1. Uspostava prekinutih prometnih veza i obnova razorenih dijelova
- otvaranje autoceste E-70 Zagreb-Županija prekinute na dionici
Novska-Nova Gradiška od 21 km (nositelji: Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza, JP Hrvatske ceste; rok: 31.10. 1993.)
- osiguranje neometanog prometa preko Masleničkog ždrila
(nositelji: isti; rok: odmah)
- otvaranje magistralne ceste E-59
Karlovac-Plitvice-Obrovac-Maslenica-Zadar te ostalih magistralnih i
regionalnih cesta na UNPA području, čiji redoslijed obnavljanja i
stavljanja u funkciju će se utvrditi operativnim planom (nositelji:
isti; rok: za početak realzacije 30.11.1993.)
- otvaranje i obnova željezničke pruge
Oštarije-Gospić-Knin-Split/Šibenik (nositelji: Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza, JA Hrvatske željeznice; rok: 31.10.1993.)
- otvaranje željezničke pruge Zagreb-Vinkovci na prekinutoj dionici
Novska-Nova Gradiška (nositelji: isti: rok: 31.10.1993.)
- otvaranje i obnova željezničkih pruga Knin-Zadar, te pruga u UNPA
zonama Sjever i Istok (nositelji: isti; rok za početak realizacije:
30.11.1993.)
- uspostava riječnog prometa na plovnim rijekama i obnova riječnih
pristaništa u UNPA zonama (nositelji: Ministarstvo pomorstva, prometa
i veza, poduzeća riječnog brodarstva; rok za početak realizacije
30.11.1993.)
- otvaranje zračne luke Osijek (nositelji: Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza, Zračna luka Osijek: rok za početak realizacije
30.11.1993.)
2. Stavljanje u funkciju i obnova telekomunikacijskih veza
- obnova međunarodnog kabelskog sustava prijenosa Zagreb-Lipovac
na dionici kod Okučana, (nositelji: Ministarstvo pomorstva, prometa i
veza, Hrvatska pošta i telekomunikacije; rok: 31.10.1993.)
- uspostava i obnova ostalih sustava prijenosa, telefonskih
centrala i pošta na UNPA području, s posebnim naglaskom na hitno
uključivanje telefonske mreže u UNPA zonama u Hrvatski telefonski
sustav jer je trenutno to mreža priključena na međunarodni pozivni
broj takozvane SR Jugoslavije, odnosno Srbije, što je
očito miješanje druge države u unutrašnje stvari Republike
Hrvatske i protivno je Rezoluciji 871, paragraf 5 (nositelji: isti;
rok za priključenje UNPA na pozivni broj Hrvatske je odmah, a rok za
početak obnove čitavog sustava je 30.11. 1993.)
- stavljanje u funkciju i obnovu TV odašiljača (Ćelavac, Belje i
Plješivica), srednjevalne postaje Tovarnik i 19 pretvaračkih postaja
(nositelji: isto ministarstvo i Hrvatska radio-televizija; rok za
početak radova: 30.11.1993.)
3. Obnova i uspostava elektroenergetskog sustava, kao jedinstvene
tehničko-tehnološke cjeline na čitavom području Republike Hrvatske, u
svrhu osiguranja opskrbe električnom energijom po jedinstvenoj cijeni
svih potrošača, uključujući UNPA područje. Plaćanje utroška
električne energije pretpostavlja uključivanje UNPA u platni sustav
Hrvatske. Nositelji aktivnosti sačinit će operativni plan uspostave
elektroenergetskog sustava s tim da je prioritet obnova distribucijske
mreže, prijenosnih dalekovoda i transformatorskih stanica, a u
narednoj fazi pristupit će se obnovi proizvodnih objekata (hidro i
termoelektrana) (nositelji: Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska
elektroprivreda; rok: 30.11.1993.)
4. Otvaranje Jadranskog naftovoda, korištenje naftnih polja i
opsrkba naftnim derivatima i plinom
- uključivanje u funkciju Jadranskog naftovoda, nasilno zatvorenog
u UNPA zoni Sjever, jest prioritet a on se može aktivirati čim se
postigne dogovor. Velik interes za naftovod imaju, uz Hrvatsku i
Madjarsku, Češka i Slovačka, a nakon normalizacije odnosa i Srbija
(nositelji: Ministarstvo gospodarstva, INA; rok: 31.10.1993.)
- spriječiti putem UNPROFOR-a iskorištavanje naftnih polja u UNPA
zoni Istok (Đeletovci, Privlaka i Ilača) od druge države
(Srbije) koja se i time miješa u unutrašnje stvari Hrvatske, te
postupno vratiti naftna polja njenim legitimnim vlasnicima
(nositelji: isti; rok: 31.10.1993.)
- osiguranje opskrbe naftnim derivatima i plinom UNPA područja za
što su pretpostavke uključivanje tog područja u platni sustav
Hrvatske, povrat imovine INI te povrat naftnih polja u Istočnoj
Slavoniji (nositelji: isti; rok za početak realizacije: 30.11.1993.)
- omogućavanje istraživanja nafte na području Dinarida (UNPA Jug)
u suradnji INA-e i američke tvrtke AMOCO (nositelji: isti; rok za
početak realizacije: 30.11.1993.)
5. U sklopu vodoprivrede Republika Hrvatska će obnoviti i proširiti
vodoopskrbni sutav na čitavom svom teritoriju, hidromelioracijske
sustave i osigurati zaštitu voda. Poseban prioritet u vodoopskrbi je
otvaranje vodovoda Zrmanja-Zadar, te prema operativnom planu
stavljanje u funkciju svih vodoopskrbnih sustava na UNPA područjima i
njihovo integriranje u vodoopskrbni sustav Hrvatske (nositelji:
Ministarstvo poljoprivrede i šumarsta, Hrvatska vodoprivreda; rok za
vodoopskrbu Zadra do 31.10.1993., a za ostale sutave do 30.11.1993.)
Prethodno navedeni ciljevi i aktivnosti gospodarske reintegracije
predstavljaju, sukladno Rezoluciji 871, prioritete koji bi trebali
biti provedeni ili započeti sa provedbom do 30. studenoga 1993., ali
se time program gospodarske reintegracije ne iscrpljuje već su njegove
bitne sastavnice i slijedeći ciljevi i aktivnosti sa čijim
ostvarenjem bi trebalo početi istodobno ili s kratkim pomakom:
6. Povratak prognanika i njihovo gospodarsko aktiviranje na UNPA
području, po utvrđenom planu,
7. Obnova naselja u UNPA zonama ovisno o stupnju razorenoti,
8. Uključivanje UNPA područja u jedinstveni monetarni, financijski,
fiskalni i vanjskotrgovinski sustav Republike Hrvatske, te vlasničku
pretvorbu,
9. Oživljavanje i obnova industrijskih i obrtničkih kapaciteta u
UNPA zonama za što je preduvjet slobodan protok ljudi, roba i
kapitala,
10. Obnova poljoprivredne proizvodnje i korištenja šuma, te
11. Obnova i zaštita kulturne, graditeljske, sakralne i prirodne
baštine Republike Hrvatske.
Nositelji provedbe gore navedenih ciljeva su nadležni državni organi
uprave, javna poduzeća i županijski organi, koji će sačiniti
operativne programe za svaki cilj sa rokovima provedbe i koji će biti
priloženi kao aneksi ovom programu.
Provedba cjelovitog programa gospodarske reintegracije UNPA i
ružičastih zona pretpostavlja primjerene financijske izvore. Republika
Hrvatska je do sad obnovu ratom razorenih područja, uključujući UNPA
zonu Zapad (koje nije pod okupacijom), financirala iz vlastitih
izvora, postigavši vidne početne uspjehe u obnovi, ali je za
intenziviranje obnove i razvoja čitavog svog područja financijski
limitirana. Stoga Republika Hrvatska očekuje međunarodnu pomoć za
obnovu i reintegraciju UNPA područja pozivajući se na Rezoluciju Opće
skupštine OUN o međunarodnoj suradnji i pomoći u uklanjanju
posljedica rata u Republici Hrvatskoj, te omogućavanju njezine obnove
(Rezolucije broj 47/166 od 18. prosinca 1992.).
Uz međunarodnu pomoć Republika Hrvatska će i nadalje koristiti sav
svoj raspoloživi potencijal za obnovu, koji bi se reintegracijom još
povećao jer bi se ukinule prometne, energetske i druge blokade.
Također, Vlada Republike Hrvatske bi trebala razmotriti odgovarajuće
poticajne mjere koje bi pospješile gospodarsku reintegraciju.
Gospodarska korist reintegracije UNPA i ružičastih zona je značajna
za Republiku Hrvatsku, a isto tako, čak i više za stanovništvo UNPA
područja. Otvaranje prometnica, od kojih neke imaju važnu tranzitnu
funkciju, pojačalo bi gospodarsku povezanost i aktivnost. Primjerice,
blokirana željeznička mreža ostvarila je prije rata 60 posto ukupno
prevezenih roba i 40 posto putničkog prometa. Izvan funkcije je 10
posto telekomunikacijskih kapaciteta. Godišnji prihod od transporta
nafte Jadranskim naftovodom je iznosio oko 100 milijuna USD, a od
eksploatacija nafte u UNPA zoni Istok oko 30 milijuna USD. Ratne štete
na objektima elektroenergetskog sustava premašuju 300 milijuna USD. Na
poljoprivrednom zemljištu u UNPA području se prije rata ostvarivalo 35
posto od ukupne poljoprivredne proizvodnje, itd.
Po ekonomskoj strukturi i infrastrukturnoj povezanosti UNPA područje
predstavlja integralan dio ekonomskog sutava Republike Hrvatske a
izvan njega i ne može funkcionirati. Izgradnju proizvodnih kapaciteta
i gospodarske i društvene infrastrukture na tom području financiralo
je hrvatsko gospodarstvo stvarajući komplementarne kapacitete.
Reintegracijom tog područja na njemu bi oživjela, trenutno potpuno
zamrla, gospodarska aktivnost, znatno bi porasla zaposlenost (npr.
zbog blokade kninskoga željezničkog čvorišta bez posla je ostalo 3000
Kninjana), životni standard, opskrbljenost robom, energentima, strujom
i vodom, reaktivirali bi se razni oblici usluga, školstvo, zdravstvo,
socijalna skrb, mirovine, uključili bi se u vanjskotrgovinske tokove,
pristupilo obnovi ratom razorenih objekata i tome sl.
Zadaća UNPROFOR-a u provedbi gospodarske reintegracije je sukladna
njegovoj zadaći u provedbi svih odredbi iz Rezolucija Vijeća
sigurnosti.
Obveze UNPROFOR-a na temelju Rezolucije 871 a u vezi s gospodarskom
reintegracijom ružičastih i UNPA zona su:
- provedba potpune reintegracije (dakle i gospodarske) ružičastih
zona;
- suradnja u omogućavanju otvaranja i osiguravanju navedenih
prometnica i Jadranskog naftovoda na UNPA područjima;
- suradnja u pristupu, otvaranju i obnovi elektroenergetskog i
vodoopskrbnog sustava na UNPA područjima i njihovo osiguravanje;
- onemogućavanje druge države da gospodarski iskorištava
hrvatska dobra na UNPA području (eksploatacija naftnih polja,
šuma, poljoprivrednog zemljišta, telekomunikacijskih kapaciteta).
(Hina) dr
121554 MET nov 93
12HHMM MET nov 93
(Hina) dr