FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZBOR IZ TISKA: 'VEČERNJI LIST'

Autor:
ZAGREB, 7. listopada (Hina) -U interviewu 'Poslovnom svijetu', dodatku 'Večernjeg lista' srijedom, dr. Pero Jurković, guverner Narodne banke Hrvatske, u tekstu pod naslovom "Konvertibilnost za godinu i pol?" komentira projekt monetarne politike do kraja godine što ga je upravo prihvatio Savjet NBH: "Ta je projekcija privremena, na rok od mjesec dana. S obzirom na veliku hiperinflaciju, Savjet se odlučio da svakog mjeseca kontrolira ostvarivanje monetarne politike. Deset milijardi dinara od 66 milijardi rasta primarne emisije, predodređeno je za devizne transakcije, što znači da će se poništavati, pa se time inflatorno djelovanje ograničava na 56 milijardi. U uvjetima stalne tendencije rasta cijena, ova politika znači restrikciju". Kad je, pak, riječ o osam i pol milijardi predviđenih za proračun, Jurković napominje da "ovakva monetarna politika polazi od toga da se ne dopusti rast cijena u prosjeku veći od 20 posto mjesečno, što ne znači da u prosincu ne bi možda mogao biti i usporen na 15 posto. Naravno, sama monetarna politika taj cilj ne može ostvariti". Na pitanje da li je takva monetarna politika dio sveobuhvatnijeg paketa mjera, guverner Narodne banke Hrvatske dr. Jurković odgovara: "To bi morao biti dio šireg paketa, koji bi zacijelo morao uključivati i odgovarajuću politiku osobnih dohodaka, ali i bitno smanjivanje deficita državnog proračuna. Smanjenje tog deficita moralo bi se zasnivati i na smanjivanju javnih rashoda i na povećanju realnih izvora prihoda". Pritom se misli i na povećanje poreznih stopa i na iznose javnih prihoda, jer, prema Jurkovićevim riječima, postoji vrlo visok stupanj porezne evazije tako da se naplaćuje tek 50 posto potencijalnih javnih prihoda. Smanjenju raskoraka između budžetskih prihoda i rashoda pridonijela bi brža prodaja društvene imovine, veći vanjski resursi te sredstva od državnog zajma. "Ako se svi spomenuti oblici povećanja javnih prihoda ne bi ostvarili i ako se ne bi smanjili javni rashodi, našli bi se u vrlo neugodnoj situaciji, a najgore bi bilo ako bi monetarna vlast, odnosno centralna banka, bila prisiljena da to financira iz primarne emisije. Računa se da bi se prema sadašnjem stanju stvari, ako se ništa ne bi izmijenilo, proračunski deficit u ovoj godini iznosio više stotina milijardi dinara", kaže dr. Jurković i dodaje da je stoga ta monetarna projekcija optimistična. Što se tiče 'pritisaka na guvernera', Jurković kaže da oni dolaze iz pojedinih resora, jer neki ministri misle da je "Narodna banka poslovna banka. Mi ne možemo biti banka poduzeća, moramo biti banka banaka". U normalnim okolnostima otvorenog tržišta banke prodaju odnosno kupuju državne vrijednosne papire na burzi, međutim, "ovo što mi sad radimo, jest utvrđivanje porasta globalne kvote primarne emisije koje se onda po ključu dijeli među bankama. Taj ključ je sada poslovni fond banaka plus obavezne rezerve, a ne neto kapital, tj. vlastiti kapital banaka. To je kriterij za podjelu opće, nenamjenske kvote, a posebni su kriteriji za financiranje poljoprivrede. Sada je jedan i pol put ta namjenska kvota veća". Dr. Jurković ističe da je problem što je namjenska kvota "transparentna, što je daje centralna banka koja ne smije davati subvencije". Komentirajući eskontnu stopu koja je ispod stope inflacije, guverner Narodne banke Hrvatske dr. Jurković drži da bi ona bila manja da nema selektivnih kredita. "Ali ako bismo mi odustali od realno pozitivne eskontne stope, realne kamatne stope neće primjenjivati ni poslovne banke, pa će biti ošetećeni štediše, vlasnici sredstava na računima, oni koji zarađuju dohodak, a nagrađeni bi bili špekulanti raznih vrsta. Smatram da su neozbiljne tvrdnje da Narodna banka na taj način sprečava razvoj". Svoj nedavni posjet predsjedniku Tuđmanu dr. Jurković objašnjava potrebom konzultiranja Predsjednika "jer, od vitalnog je interesa pitanje da li ćemo voditi stabilizacijsku politiku ili ne, na koji ćemo se način suprotstaviti inflaciji". Prema Jurkovićevu mišljenju, presudna zadaća u narednom razdoblju jest rušenje hiperinflacije. "Kompletan stabilizacijski program bit će dovršen vjerojatno za oko mjesec dana kada bismo ga morali podastrijeti međunarodnim financijskim institucijama". Što se tiče njegovih rezultata, dr. Jurković drži da ih je teško predvidjeti. "Konvertibilnost nacionalne valute biti će moguća onog trenutka kad je budemo u stanju braniti. Ako bih smio biti prorok, pod uvjetom da ratne operacije potpuno prestanu, konvertibilnost bismo morali postići najkasnije do sredine 1994., ali ja mislim i do kraja iduće godine. Inflacija se mora spustiti na otprilike dva posto mjesečno", rekao je na kraju interviewa guverner Narodne banke Hrvatske dr. Pero Jurković. (Hina)sp 070256 MET oct 92

(Hina)sp

An unhandled error has occurred. Reload 🗙