ZAGREB, 7. listopada (Hina) -U interviewu 'Poslovnom svijetu', dodatku
'Večernjeg lista' srijedom, dr. Pero Jurković, guverner Narodne banke
Hrvatske, u tekstu pod naslovom "Konvertibilnost za godinu i pol?"
komentira projekt monetarne politike do kraja godine što ga je upravo
prihvatio Savjet NBH: "Ta je projekcija privremena, na rok od mjesec dana.
S obzirom na veliku hiperinflaciju, Savjet se odlučio da svakog mjeseca
kontrolira ostvarivanje monetarne politike. Deset milijardi dinara od 66
milijardi rasta primarne emisije, predodređeno je za devizne transakcije,
što znači da će se poništavati, pa se time inflatorno djelovanje ograničava
na 56 milijardi. U uvjetima stalne tendencije rasta cijena, ova politika
znači restrikciju".
Kad je, pak, riječ o osam i pol milijardi predviđenih za proračun,
Jurković napominje da "ovakva monetarna politika polazi od toga da se ne
dopusti rast cijena u prosjeku veći od 20 posto mjesečno, što ne znači da u
prosincu ne bi možda mogao biti i usporen na 15 posto. Naravno, sama
monetarna politika taj cilj ne može ostvariti".
Na pitanje da li je takva monetarna politika dio sveobuhvatnijeg paketa
mjera, guverner Narodne banke Hrvatske dr. Jurković odgovara: "To bi morao
biti dio šireg paketa, koji bi zacijelo morao uključivati i odgovarajuću
politiku osobnih dohodaka, ali i bitno smanjivanje deficita državnog
proračuna. Smanjenje tog deficita moralo bi se zasnivati i na smanjivanju
javnih rashoda i na povećanju realnih izvora prihoda". Pritom se misli i
na povećanje poreznih stopa i na iznose javnih prihoda, jer, prema
Jurkovićevim riječima, postoji vrlo visok stupanj porezne evazije tako da
se naplaćuje tek 50 posto potencijalnih javnih prihoda. Smanjenju
raskoraka između budžetskih prihoda i rashoda pridonijela bi brža prodaja
društvene imovine, veći vanjski resursi te sredstva od državnog zajma.
"Ako se svi spomenuti oblici povećanja javnih prihoda ne bi ostvarili i ako
se ne bi smanjili javni rashodi, našli bi se u vrlo neugodnoj situaciji, a
najgore bi bilo ako bi monetarna vlast, odnosno centralna banka, bila
prisiljena da to financira iz primarne emisije. Računa se da bi se prema
sadašnjem stanju stvari, ako se ništa ne bi izmijenilo, proračunski deficit
u ovoj godini iznosio više stotina milijardi dinara", kaže dr. Jurković i
dodaje da je stoga ta monetarna projekcija optimistična.
Što se tiče 'pritisaka na guvernera', Jurković kaže da oni dolaze iz
pojedinih resora, jer neki ministri misle da je "Narodna banka poslovna
banka. Mi ne možemo biti banka poduzeća, moramo biti banka banaka". U
normalnim okolnostima otvorenog tržišta banke prodaju odnosno kupuju
državne vrijednosne papire na burzi, međutim, "ovo što mi sad radimo, jest
utvrđivanje porasta globalne kvote primarne emisije koje se onda po ključu
dijeli među bankama. Taj ključ je sada poslovni fond banaka plus obavezne
rezerve, a ne neto kapital, tj. vlastiti kapital banaka. To je kriterij
za podjelu opće, nenamjenske kvote, a posebni su kriteriji za financiranje
poljoprivrede. Sada je jedan i pol put ta namjenska kvota veća". Dr. Jurković
ističe da je problem što je namjenska kvota "transparentna, što je daje
centralna banka koja ne smije davati subvencije".
Komentirajući eskontnu stopu koja je ispod stope inflacije, guverner
Narodne banke Hrvatske dr. Jurković drži da bi ona bila manja da nema
selektivnih kredita. "Ali ako bismo mi odustali od realno pozitivne
eskontne stope, realne kamatne stope neće primjenjivati ni poslovne banke,
pa će biti ošetećeni štediše, vlasnici sredstava na računima, oni koji
zarađuju dohodak, a nagrađeni bi bili špekulanti raznih vrsta. Smatram da
su neozbiljne tvrdnje da Narodna banka na taj način sprečava razvoj".
Svoj nedavni posjet predsjedniku Tuđmanu dr. Jurković objašnjava potrebom
konzultiranja Predsjednika "jer, od vitalnog je interesa pitanje da li ćemo
voditi stabilizacijsku politiku ili ne, na koji ćemo se način suprotstaviti
inflaciji". Prema Jurkovićevu mišljenju, presudna zadaća u narednom
razdoblju jest rušenje hiperinflacije. "Kompletan stabilizacijski program
bit će dovršen vjerojatno za oko mjesec dana kada bismo ga morali
podastrijeti međunarodnim financijskim institucijama". Što se tiče
njegovih rezultata, dr. Jurković drži da ih je teško predvidjeti.
"Konvertibilnost nacionalne valute biti će moguća onog trenutka kad je
budemo u stanju braniti. Ako bih smio biti prorok, pod uvjetom da ratne
operacije potpuno prestanu, konvertibilnost bismo morali postići najkasnije
do sredine 1994., ali ja mislim i do kraja iduće godine. Inflacija se mora
spustiti na otprilike dva posto mjesečno", rekao je na kraju interviewa
guverner Narodne banke Hrvatske dr. Pero Jurković.
(Hina)sp
070256 MET oct 92
(Hina)sp