„Hrtkovci su imali svoje radosti i uspjehe ali i teške dane. Bilo je vremena suživota, ali i netrpeljivosti, progona i stradavanja“, rekao je među ostalim srijemski biskup Fabijan Svalina, koji je predvodio misno slavlje.
Ističući kako je crkva svetog Klementa kontinuirano okupljala mjesnu kršćansku zajednicu poručio je da je sada prigoda da se na oltar stave svi životi i pastoralna djelovanja „pokojnih župnika i kršćansko svjedočenje tolikih vjernika ove župe i ovoga kraja«, prenio je list „Hrvatska riječ“.
Okupljenim vjernicima obratio se čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov riječima da hrabri što je hrtkovačka zajednica sposobna obilježiti vrijedni jubilej i da skupila snage urediti crkvu.
U nju su „utkane brojne nade ali i patnje onih koji su bili prije nas ovdje, koji su danas tu i onih koji će doći iza nas«, izjavio je Žigmanov.
Mjesni župnik Ivica Živković zahvalio se donatorima i darovateljima koji su pomogli obnovu crkve, posebice kako je rekao Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, hrvatskom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Pokrajinskoj vladi, te mjesnim i vjernicima iz Hrvatske.
Na crkvi je 2002. privremeno saniran krov, a 2003. obnovljena je ograda oko crkve, da bi 2004. bilo potpuno uređeno svetište crkve s novim inventarom i postavljeno 5 reflektora za vanjsku rasvjetu crkve.
Crkva svetog Klementa bila je tijekom devedesetih često na meti vandala, a tadašnji župnik je bio maltretiran, te se morao skrivati i bježati iz crkve.
Godine 1995, 5. svibnja, provaljena su vrata sakristije i u njoj je podmetnut požar.
Ormari, misno ruho i liturgijsko posuđe, kao i ostali inventar, ili su izgorjeli ili su oštećeni, a osim požara isprevrtan je inventar i harmonij, prozori i svijećnjaci su razbijeni.
Sva unutrašnjost crkve bila je pocrnjela od dima, prenose svjedočenja hrvatski mediji.
Svakoga 6. svibnja DSHV podsjeća da je na taj dan 1992. u Hrtkovcima, u nazočnosti haškog osuđenika Vojislava Šešelja, održan miting Srpske radikalne stranke (SRS) na kojemu su pročitana imena sedamnaestoro mjesnih Hrvata kojima je javno poručeno da se moraju iseliti.
Taj je događaj u javnosti prepoznat kao početak progona oko 40.000 Hrvata s područja Srijema, dijela jugozapadne i zapadne Bačke, među kojima je njih 25 ubijeno, a još se troje vode kao nestali.
To je dovelo do drastičnog smanjenja njihova broja u naseljima u kojima su bili većinsko stanovništvo, obespravljenost, te isključivanje iz društveno političkog života, ističe u tome povodu DSHV.