„Hrvatska zajednica je u Banat, pa tako i u (mjesto) Boku, masovnije došla krajem 18. stoljeća. Osnovni razlog dolaska je bila reorganizacija Vojne krajine zbog koje je bečki dvor oduzeo Hrvatima zemljišta na području Pokuplja i dao u zamjenu svoja imanja u Banatu“, objavio je organizator stručnoga skupa, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Od tada, dodaje se, hrvatska zajednica zajedno s ostalim narodnim zajednicama pridonosi gospodarskom, kulturnom i inom razvoju Banata pa tako i Boke koja je tada bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa.
Četrnaest autora i koautora iz Hrvatske i Srbije za skup je pripremilo deset znanstveno-stručnih radova koji obuhvaćaju teme iz područja povijesti, geografije, privrednog razvoja, sociologije, etnologije, književnosti, onomastike, jezika i drugih znanstvenih i stručnih područja.
Na skupu je prezentirano niz novih i do sada nepoznatih detalja iz života i povijesti Boke i posebno iz života hrvatske zajednice u tome mjestu.
„Od izuzetne je važnosti njegovati sjećanja unutar vlastitih kulturnih prostora te osnaživati njihove sadržaje, u čemu znanost svojom temeljitošću i objektivnošću svojih spoznaja ima presudni utjecaj“, izjavio je u tome povodu predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov.
Predsjednik programskog odbora je bio zagrebački profesor Vladimir Čavrak koji je ranije istaknuo kako se radi o nedovoljno istraženoj zajednici Hrvata koja je „u većoj mjeri asimilirana i danas svedena na »ostatke ostataka“.
U najvećem gradu te regije, Zrenjaninu, 2016. je osnovana „Udruga banatskih Hrvata“ koja je nastala iz potrebe očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata u Banatu.