“Hrvatska snažno podupire proces proširenja na temelju zasluga”, rekla je Metelko Zgombić nakon završetka sastanka ministara za europske poslove država članica EU-a.
Vijeće za opće poslove, koje čine ministri država članica zaduženi za europske poslove, održali su u utorak prvi formalni sastanak pod mađarskim predsjedanjem.
Na sastanku je bilo riječi o vladavini prava u zemljama članicama, a u raspravi su prvi put ravnopravno sudjelovali i ministri iz četiri zemlje zapadnog Balkana, koje su već otvorile pristupne pregovore - Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Ministri na svom sastanku nisu razgovarali o konkretnim pomacima koje bi te četiri zemlje mogle napraviti do kraja godine, jer se o tome vode rasprave u Vijeću EU-a na nižim razinama.
Mađarska kao predsjedateljica snažno zagovara napredak zemalja zapadnog Balkana prema članstvu u EU-u i nastoji organizirati međuvladine pristupne konferencije do kraja ove godine, kako bi neke od tih zemalja otvorile ili zatvorile dio pregovaračkih poglavlja. Za to je potreban konsenzus svih zemalja članica.
Na pitanje kakvi su izgledi da se to dogodi, Metelko Zgombić je rekla da Hrvatska smatra da bi Albaniji i Sjevernoj Makedoniji trebalo biti omogućeno da naprave korak naprijed i da otvore neka poglavlja.
“Kada je riječ o Crnoj Gori, dobrosusjedski odnosi i nepoduzimanje radnji koje im šteti važan su element prema kojem se mjeri spremnost zemlje da napreduje na europskom putu”, rekla je Metelko Zgombić, ističući da se na današnjem sastanku nije razgovaralo o otvaranju ili zatvaranju pregovaračkih poglavlja za bilo koju zemlju.
Podsjetila je da je Crna Gora, koja je dobila pozitivnu ocjenu za ispunjavanje mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24 koja pokrivaju pravosuđe i temeljna prava, sama obećala da će ispuniti preostale uvjete iz tih prijelaznih mjerila.
“Mi ćemo gledati u kojoj mjeri Crna Gora ispunjava ono što je već ranije obećala i to će nam biti jedan od elemenata na kojima ćemo procjenjivati je li došlo vrijeme da ona zatvori neka konkretna poglavlja”, rekla je Metelko Zgombić.
Crna Gora je najdalje od svih država članica odmakla u pristupnom procesu. Ima otvorena sva pregovaračka poglavlja, ali su samo tri privremeno zatvorena.
Crnogorski parlament je potkraj lipnja izglasao rezoluciju o genocidu u Jasenovcu kako bi se umirilo prosrpske stranke u vladajućoj crnogorskoj koaliciji nakon što je Crna Gora u UN-u podržala rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Crnogorska oporba je tada istaknula da je taj potez “kukavičje jaje” srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković tada je izjavio da ta rezolucija “šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a “još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”. Dodao je da je Crna Gora u tom slučaju instrumentalizirana “od jedne druge države u regiji”.
Hrvatska smatra da se Crna Gora tim potezom odlučila na rješavanje vlastitih unutarnjopolitičkih problema na račun dobrih odnosa sa Zagrebom.
Što se Srbije tiče, Metelko Zgombić je rekla da ona mora jasno pokazati, konkretnim mjerama, da želi ići naprijed na europskom putu. “Onda možemo razgovarati da se neka poglavlja otvore ili zatvore”, rekla je.
Dodala je da je na današnjoj raspravi o vladavini prava podsjetila na pitanje regionalne jurisdikcije.
Srbija je prije više od deset godina donijela Zakon o regionalnoj jurisdikciji, kojim se proglasila nadležnom za procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije.
“Doklegod postoji taj zakon o regionalnoj jurisdikciji Srbija ne može napredovati na europskom putu. Mnoge kolege u današnjoj raspravi su istaknuli da je vladavina prava bit međusobnog povjerenja i stoga ovakav pokušaj grabljenja nadležnosti jedne države članice nije prihvatljiv”, rekla je Metelko Zgombić.
Hrvatska državna tajnica je rekla da je u okviru poglavlja 23 i 24 važno uspostaviti neovisnost pravosuđa.
“Ta neovisnost pravosuđa se onda mjeri kroz konkretne poteze, primjerice, procesuira li neka država ratne zločine, posebice na visokoj razini ili to ne čini zbog upliva politike u pravosuđe, omogućava li bez ikakve diskriminacije naknadu štete žrtvama ratnih zločina”, rekla je Metelko Zgombić.
Istaknula je da se u poglavljima 23 i 24 govori o pravima manjina, o potrebi spoznavanja sudbine nestalih te o slobodi i neovisnosti medija.
Rekla je da su predstavnici nekih država članica u današnjoj raspravi dovodili u pitanje stvarnu stratešku opredijeljenost nekih od tih država kandidatkinja prema Europskoj uniji i da su neki isticali preveliku otvorenost prema utjecajima iz trećih država.