Mađarska je u srpnju proširila svoj useljenički program "nacionalne iskaznice" kako bi, nakon građana Srbije i Ukrajine, u njega, između ostalih, uključila Ruse i Bjeloruse. Nositelju takve iskaznice dopušteno je raditi u Mađarskoj bez sigurnosne provjere i može dovesti svoju obitelj u zemlju.
Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson početkom kolovoza pismom je zatražila objašnjenje Budimpešte za tu odluku u vremenu kad Unija otežava ulazak ruskim državljanima na svoj teritorij.
Švedska povjerenica nije bila zadovoljna odgovorom mađarskih vlasti jer nije razjasnila dva pitanja – zašto Budimpešta smatra da je u ovom geopolitičkom trenutku bilo potrebno uvesti taj sustav i za državljane dviju zemalja koje podržavaju agresiju na Ukrajinu, te zašto oni ne prolaze strože sigurnosne kontrole od drugih državljana. Johansson je potom poslala novo pismo na koje se još uvijek čeka odgovor.
Mađarsku, zemlju koja trenutno predsjeda EU-om, u srijedu je u Strasbourgu branio ministar pravosuđa Janos Boka, kazavši u kratkom obraćanju samo da je pravo svake države da izdaje boravišne dozvole kome želi, te da Mađarska provodi provjere u skladu sa šengenskim pravilima.
U ime Europske komisije (EK) govorila je povjerenica Stella Kyriakides koja je rekla da Rusija predstavlja prijetnju Uniji, te da EU stoga od početka invazije 2022. „otežava, a ne olakšava” ulazak njezinih državljana u Europu. Od početka rata broj izdanih viza Rusima pao je za 90 posto, rekla je.
Naglasila je da su sve češća izvješća o ruskoj špijunaži i sabotaži u državama članicama, što je opravdalo mjere postroživanja dobivanja viza, ali i postavilo pitanje zašto se Mađarska odlučila na odluku u suprotnom smjeru.
Europarlamentarci su u raspravi osudili odluku Mađarske, govoreći da je riječ o nejasnoj i nesolidarnoj odluci koja ugrožava prostor slobodne kretnje Europom. Dio njih branio je Mađarsku, naglašavajući da je to njezino suvereno pravo.
Andras Laszlo, član Fidesza, stranke mađarskog premijera Viktora Orbana koji je nakon rata posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina, branio je svoju zemlju statistikom – zemlje EU-a su nakon invazije izdale čak 150 tisuća šengenskih viza ruskim državljanima, a Mađarska ih je u srpnju i kolovozu izdala ukupno deset.
Hrvatski zastupnik pučana u EP-u Davor Ivo Stier za Hinu je rekao da je vrlo važno da Mađarska, kao i druge zemlje članice šengenskog prostora, usuglase svoje stavove s drugim članicama prije no što provedu takve poteze jer oni mogu „doista narušiti koherentnost europske politike prema Rusiji i Bjelorusiji”.
„Nažalost nije to prvi put kad je Orban u pitanju da vidimo takve poteze, on to koristi i za domaću upotrebu, no time slabi poziciju EU-a, a indirektno i samu poziciju Mađarske”, kazao je Stier.
Zastupnik socijaldemokrata Tonino Picula smatra da je riječ o „još jednoj provokaciji režima Viktora Orbana” koji šest mjeseci predsjedanja koristi da pošalje „cijeli niz političkih poruka” Bruxellesu i artikulira „neeuropsku politiku” unutar samog EU-a.
Picula je sklon ideji da druge države članice na tu odluku Budimpešte reagiraju suspenzijom šengenskog sustava na granici s Mađarskom, zaključio je hrvatski zastupnik.