Čelnici 27 država sastat će se u ponedjeljak na neformalnoj radnoj večeri u Bruxellesu kako bi započeli razgovore o raspodjeli vodećih dužnosti, a formalni dogovor trebao bi se postići desetak dana kasnije na redovitom samitu krajem lipnja.
Riječ je funkcijama predsjednika Europske komisije, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europskog parlamenta. Predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeća kvalificiranom većinom i tu odluku treba potvrditi Europski parlament. Predsjednika Europskog vijeća biraju samo članovi toga najvišeg tijela i tu Parlament nema nikakvih ovlasti. Slično vrijedi i za predsjednika Parlamenta koje biraju zastupnici, dok Vijeće nema nikakvu ulogu. Međutim, odluke o vodećim dužnostima uvijek se donose u paketu jer je potrebno voditi računa o odnosu snaga vodećih političkih skupina, o tome da ne budu svi iz istoga dijela EU-a, o ravnoteži između velikih i malih zemalja, o rodnoj ravnopravnosti.
Načelno je već dogovoreno da mjesto predsjednika Europske komisije pripadne Europskoj pučkoj stranci, daleko najvećoj političkoj skupini u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću, mjesto predsjednika Europskog vijeća trebali bi dobiti socijalisti, a mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku trebalo bi pripasti liberalima.
Europska pučka stranka, socijalisti i liberali imaju većinu od oko 400 zastupnika u Europskom parlamentu koji ima 720 zastupnika.
Te tri skupine već su imenovale svoje pregovarače o vodećim dužnostima. U ime EPP-a pregovore će voditi grčki i poljski premijeri Kiriakos Micotakis i Donald Tusk, u ime socijalista španjolski premijer Pedro Sanchez i njemački kancelar Olaf Scholz, a za liberale estonska premijerka Kaja Kallas i odlazeći belgijski premijer Alexander De Croo.
Najviše izgleda za šefa Komisije ima sadašnja predsjednica Ursula von der Leyen iz EPP-a, glavni favorit za predsjednika Europskog vijeća je bivši portugalski premijer, socijalist Antonio Costa, dok se estonska premijerka Kaja Kallas spominje kao najizglednija kandidatkinja za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku. Mjesto predsjednika Europskog parlamenta također bi trebalo pripasti EPP-u, sadašnja predsjednica Roberta Metsola trebala bi ostati na tom mjestu u sljedeće dvije i pol godine, a u drugo polovici mandata tu bi dužnost trebao preuzeti netko iz redova socijalista.
Za predsjednika Komisije potrebna je kvalificirana većina u Europskom vijeću, što znači da je za odluku potrebno najmanje 55 posto država članica, dakle njih 15, koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a. Najjača skupina u Europskom vijeću je EPP, koji ima 13 od 27 premijera ili predsjednika, liberali imaju pet čelnika, socijalisti četiri, europski konzervativci i reformisti dva, dok čelnici Litve, Mađarske i Slovačke ne pripadaju nijednoj političkoj skupini.
Nakon odluke Europskog vijeća, predloženog kandidata za predsjednika Komisije treba potvrditi Europski parlament natpolovičnom većinom, to jest potreban je glas 361 od 720 zastupnika. Parlament bi mogao o predsjedniku Komisije glasati već na prvoj plenarnoj sjednici u srpnju, a ako ne tada, onda na sljedećoj u rujnu.
Sljedeći tjedan započinje proces konstituiranja političkih skupina u Europskom parlamentu.
U utorak je predviđeno konstituiranje najvećeg zastupničkog kluba, Europske pučke stranke, a u srijedu zastupničkog kluba Zelenih.
Prema zadnjim, privremenim podacima, EPP će imati 190 zastupnika u Parlamentu, a Zeleni 40.
Konačni broj zastupnika po klubovima nije poznat jer uvijek postoji mogućnost da se netko od novoizabranih zastupnika, koji zasad ne pripadaju ni jednoj političkoj skupini, priključi jednoj od njih. Takvih je sada 44. Među tih 44 zastpnika je 15 zastupnika krajnje desne Alternative za Njemačku, koja je nedavno izbačena iz kluba zastupnika Identitet i demokracija.
Proces konstituiranja zastupničkih klubova trebao bi završiti 3. srpnja.
Sljedeći tjedan Vijeće EU-a trebalo bi službeno usvojiti pregovaračke okvire za Ukrajinu i Moldaviju, čime se stječu uvjeti da se pristupni pregovori otvore 25. lipnja. Načelno dogovor o tome postignut je u petak na sastanku Corepera. Sve odluke o proširenju donose se konsenzusom. Nizozemska vlada mora prethodno dobiti suglasnost svoga parlamenta. Načelni dogovor je postignut nakon što se Mađarska prestala protiviti otvaranju pregovora.
Sljedeći tjedan u Luxembourgu se sastaju nekoliko ministarskih vijeća. U ponedjeljak se sastaju ministri za okoliš, u utorak ministri zaduženih kohezijsku poliitku te ministri za promet, u četvrtak ministri za socijalna pitanja te u petak ministri financija i ministri zdravstva.