Izbori se održavaju od 6. do 9. lipnja. Prvi na izbore kreću Nizozemci, u četvrtak 6. lipnja, dva dana, u petak i subotu glasaju Česi, u subotu su izbori u Latviji, Malti i Slovačkoj. U svim ostalim članicama izbori su u nedjelju 9. lipnja.
Izbori se održavaju od 6. do 9. lipnja. Prvi na izbore kreću Nizozemci, u četvrtak 6. lipnja, dva dana, u petak i subotu glasaju Česi, u subotu su izbori u Latviji, Malti i Slovačkoj. U svim ostalim članicama izbori su u nedjelju 9. lipnja.
Bira se 720 zastupnika, 15 više nego u prethodnom sazivu. Broj zastupnika iz svake pojedine članice određuje se prema broju stanovnika, prema načelu tzv. “degresivne proporcionalnosti” - što neka zemlja ima više stanovnika to više je potrebno glasova za izbor jednog zastupnika. Ugovor o EU-u određuju da neka zemlja može imati najviše 96 (Njemačka), a najmanje 6 zastupnika (Cipar, Luksemburg, Malta). Hrvatska bira 12 zastupnika.
Rezultati izbora moći će početi objavljivati tek nakon zatvaranja birališta u svim državama članicama, u nedjelju nakon 23 sata.
Ishod europskih izbora imat će veliki utjecaj na predstojeći izbor sljedeće Komisije EU i na popunjavanje najviših pozicija u EU. Predsjednica Europske komisije i vodeća kandidatkinja EPP-a, Ursula von der Leyen, natječe se za još jedan mandat.
Istodobno s izborima za Europski parlament u nedjelju će se održati i parlamentarni izbori u Bugarskoj i Belgiji. U Belgiji osim izbora za oba doma nacionalnog parlamenta, održavaju se izbori i za parlemente triju regije, Flandrije, Valonije i regije glavnog grada Bruxellesa te njemačke jezične zajednice.
U Mađarskoj se održavaju lokalni izbori kao i u nekoliko njemačkih saveznih država.
Prva plenarna sjednica novog saziva održat će se od 16. do 19. srpnja u Strasbourgu, kada bi zastupnici trebali izabrati novog predsjednika. Očekuje se da će na to mjesto ponovno biti izabrana Maltežanka Roberta Metsola, na mandat od dvije i pol godine.
Do prve plenarne sjednice trebali bi se formirati i zastupnički klubovi. Za osnivanje zastupničkog kluba potrebno je najmanje 23 zastupnika iz najmanje jedne četvrtine država članica, to jest iz sedam država. Prošli 9. saziv imao je 7 klubova zastupnika. Dio zastupnika ne pripada nijednom zastupničkom klubu i djeluju kao nezavisni.
Čelnici država članica okupit će se 17. lipnja na neformalnoj radnoj večeri na kojoj će započeti razgovori o raspodjeli vodećih mjesta u novom institucionalnom ciklusu. Prije svega to se odnosi na predsjednika Europske komisije, ali to je mjesto samo jedno od nekoliko njih koje će trebati popuniti. Stoga se mora voditi računa o računa o stranačkoj, zemljopisnoj, rodnoj ravnoteži, kao i o ravnoteži između malih i velikih, starih i novih članica.
Prije toga neformalnog samita u Italiji se od 13. do 15. lipnja održava samit skupine G7 na kojem sudjeluju predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, Europskog vijeća Charles Michel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i talijanska premijerka Giorgia Meloni. Oni će sigurno razgovarati o raspodjeli vodećih mjesta u europskim institucijama.
Zasad se ne očekuje da će čelnici država članica imati ime kandidata za predsjednika Komisije već na neformalnom sastanku 17. lipnja, iako se to ne isključuje. Vjerojatnije je da će se dogoditi na njihovu redovitom samitu, 27. i 28. lipnja.
Nakon toga, Europski parlament bi mogao glasati o novom predsjedniku ili predsjednici Komisije na prvoj plenarnoj sjednici u srpnju, a ako ne tada onda u rujnu.
Europsko vijeće predlaže predsjednika Komisije kvalificiranom većinom, a taj prijedlog mora dobiti natpolovičnu većinu u Europskom parlamentu. Najviše izgleda za tu funkciju ima sadašnja predsjednica Ursula von der Leyen, iako su moguća iznenađenja.