Istraživanje je provedeno od 3. do 9. listopada u 20 zemalja eurozone. Provedeno je telefonski i obuhvatilo je 18.667 osoba starijih od 15 godina.
Na pitanje je li euro dobra ili loša stvar za vašu zemlju, najmanje pozitivnih odgovora bilo je u Hrvatskoj, 51 posto ih smatra da je to dobro, 36 da je loše, a 10 posto je neodlučnih.
Najveća potpora je u Finskoj gdje 85 posto ispitanih ocjenjuje da je to dobra stvar, slijede Estonija i Slovačka s 84 posto, te Irska s 81 posto.
Prosječno u europodručju, 69 posto anketiranih drži da je euro dobar za njihovu zemlju.
Nešto su drukčiji rezultati u odgovorima na pitanje je li euro dobar za EU.
Prosječno u 20 država europodručja, 79 posto ih smatra da je euro dobar za EU.
Najviše pozitivnih odgovora je u Slovačkoj (90 posto) i Finskoj 88 posto, a najmanje u Latviji (70 posto) i na Cipru (72 posto).
U Hrvatskoj 76 posto anketiranih drži da je euro dobar za EU.
Većina Hrvata smatra da je zamjena kune eurom utjecala na rast cijena.
Da je uvođenje eura utjecalo na rast svih cijena mišljenje je 72 posto anketiranih u Hrvatskoj, 23 posto ih misli da je utjecalo na poskupljenja u nekim kategorijama proizvoda i usluga, a 3 posto da su cijene ostale uglavnom iste.
Da ih uvođenje eura čini da se osobno osjećaju više Europljanima smatra 30 posto ispitanih u eurozoni. Najmanje takvih je u Hrvatskoj - 15 posto, u Španjolskoj 20 posto, a najviše u Irskoj (55 posto), na Malti 46 posto, te u Portugalu i Slovačkoj 40 posto.
Većina u europodručju, njih 70 posto, smatra dobrim plan za oporavak od pandemije koronovirusa u iznosu od 723 milijarde eura.
Najviše pozitivnih odgovora bilo je u Italiji - 83 posto, Španjolskoj 80 posto i Grčkoj 79 posto, a najmanje u Latviji, 47 posto, i Njemačkoj 59 posto.
U Hrvatskoj 66 posto anketiranih ocjenjuje taj plan dobrim.