"Europa je nekoć prošla transformaciju industrije čelika i tekstila, a sada želimo transformirati i ostalu tešku industriju kako bi EU postala svjetski lider u uvođenju čistih i modernih tehnologija", rekla je Ferreira u Narvi, gradu na istoku Estonije, gdje je obišla industrijske pogone.
Istočna Estonija je jedna od regija EU-a gdje se ispušta najviše štetnih plinova, ali i gdje tisuće radnika ovise o poslovima u takvim pogonima.
"Svaka tranzicija je zahtjevna", napomenula je Ferreira na konferenciji za medije. "Nama treba industrija, ali moderna i čista", dodala je.
Dolazi jesen kada mnoge zemlje, zabrinute oko isporuke energenata uslijed rata u Ukrajini, nevoljko dižu ruke od korištenje ugljena ili naftnog škriljevca. No, Ferreira je poručila da EU neće odustati od Zelenog plana kojim bi do 2050. prestala ispuštati štetne plinove.
Kako bi se taj prijelaz odvio uz što blaže socijalne posljedice, EU je prije devet mjeseci lansirao Fond za pravednu tranziciju (JTF) vrijedan 19,3 milijarde eura, a namijenjen industrijskim i rudarskim regijama.
Iz njega bi 179 milijuna eura otišlo u dva hrvatska područja, Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju.
Novac je namijenjen prekvalificiranju više stotina radnika zaposlenih u teškoj industriji, te financiranju inovativnih "čistih" tehnologija u poduzećima.
"Nemam informacije da stvari stoje u Hrvatskoj, naprotiv Hrvatska je aktivna u svemu što radi. Od ulaska u šengen do korištenja EU fondova", izjavila je Ferreira za Hinu.
Dodala je da se čini kako je završeno i povlačenje novca za naknadu štete od potresa u Hrvatskoj.
"Apsolutno sam sigurna da će Hrvatska napraviti sve što treba kako bi na vrijeme iskoristila i novac iz fonda za pravednu tranziciju", rekla je.
Hrvatsko ministarstvo regionalnog razvoja sada mora otvoriti natječaje i pripremiti ugovore.
Hrvatska je, pak, 1.lipnja na godinu dana preuzela predsjedanje Strategijom EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), političkim okvirom s deset zemalja sudionica koji će se prvi put od osnutka 2014. baviti i prekograničnim socijalnim pitanjima.
EUSAIR čine Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka, San Marino, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Hrvatska vlada se nada dolasku Ferreire na hrvatsku obalu gdje će se od 15. do 17. svibnja iduće održati godišnji forum EUSAIR-a.
"Ne mogu ništa obećati, ali je uvijek zadovoljstvo doći u Hrvatsku. Iako je mala, to je prekrasna zemlja", rekla je.
Resor kojim upravlja portugalska političarka u Bruxellesu važan je Hrvatskoj koja se uglavnom zbog toga priključila Europskoj uniji 2013.
Hrvatskoj je iz zajedničkog EU proračuna stavljeno na raspolaganje devet milijardi eura od 2021. do 2027. Cilj te kohezijske politike je smanjiti razvojne nejednakosti u bloku od 27 država
Ferreira je istovremeno u Narvi čestitala hrvatskom novinaru Mihi Dobrašinu na osvojenoj prvoj nagradi na ovogodišnjem novinarskom natječaju EUSAIR-a.
"Rad novinara smatram jako važnim kada je općenito riječ o kohezijskih politici", kazala je Ferreira.