Stoga smo o ovom ''zelenom napretku'', kojime kroči stari rimski grad, razgovarali s njegovim prvim čovjekom, gradonačelnikom Filipom Zoričićem.
Na razgovor za portal HINA Zelena Hrvatska odazvao se brzo, zadovoljan činjenicom da je upravo grad kojem je na čelu jedan od onih koji prednjače u ''zelenom napretku''.
Posljednjih je godina tzv. ''zelena tranzicija'' iznimno važna u cijelom svijetu pa je tako taj ''trend'', koji je zapravo jamac naše održivosti prisutan i u Hrvatskoj. I Pula se sve više ističe po toj zelenoj usmjerenosti; kako ste se odlučili razvijati grad u tom smjeru?
Pula je najzeleniji grad u Hrvatskoj i to je već dobar početak. Sada je prilika da napravimo iskorak i u dodatnoj zaštiti okoliša, ali i ljudi i arhitekture.
Idemo, što je moguće više, u zatvaranje starogradske jezgre, pretvaranje u pješačku zonu i biciklističku staze.
Sadnja stabala, sadnja urbane šume, što više javnih slavina, ozelenjavanje autobusnih stajališta, stvaranje zelenih aleja, širenje urbanih vrtova i solarizacija škola, vrtića i sportskih objekata.
S time smo krenuli i idemo dalje.
Foto: FaH/Edvard Šušak
Primjetno je da Pula ima sve više zelenih površina, obnavljaju se i parkovi, aktivnije se radi na zbrinjavanju otpada, ali i dalje ima problema s tim dijelom gradskoga plana. Kako, zapravo, stojite s tom zelenom agendom?
Upravo završavamo Registar stabala i započeli smo Strategiju zelene urbane obnove. Počeli smo edukaciju djece i mladih o važnosti većeg postotka odvajanja otpada.
Je li rješavanje pitanja otpada, posebice onog industrijskog i glomaznoga, riješeno na zadovoljavajući način?
Većinski smo vlasnici županijskog centra za odlaganje otpada i tu ulažemo napore da se stvari poprave, posebice ljeti, kada dolaze viškovi otpada na Centar i kada se osjeća nesnosan neugodan miris.
Tu je važno da županija te svi gradovi i općine budu suglasni i zajedno guramo stručnost, a ne politiku, u rješavanju problema.
Kako su Pula i Istra orijentirani na turizam tu je mnogo izazova i jedini nam je cilj održivost, ekološka i turistička.
Glomazni otpad je manje-više dobro reguliran.
Foto: Unsplash
Iako je to pitanje za turističke djelatnike, ipak, važno je i Vaše mišljenje kao gradonačelnika: koliko se Pula orijentirala na ekološki turizam?
Da kažem da nam je važno, bila bi floskula, ali u razgovoru s hotelijerima vidljiva je želja turističkog sektora i grada da razvijamo održiv ekološki turizam.
Od ponude do načina odvajanja otpada, kompostiranja i pametnih zelenih rješenja te uvođenja biciklističkih staza.
Zašto je grad tako siv, kao da u njemu nema života, gdje su nestale boje, živost, radost življenja?
Pula je grad star 3000 godina i sam po sebi je grad-muzej. No, parkovi, more i sve više obnovljene fasade daju mu posebnu čar.
Grad živi osam mjeseci u suživotu s gostima iz svih dijelova svijeta.
U gradu se razvija IT sektor, poduzetništvo, inovacije i sveučilište, ali je prije svega Pula grad kulture i sve više na svjetskoj mapi i mislim da mu to daje sve boje, svaki dan.
Foto: Unsplash
Je li u gradskoj vlasti doista prepoznata važnost ekologije i održivoga razvoja, kao temelja bez koje nam nema budućnosti?
Prema svim strategijama koje smo ove dvije godine izradili i usvojili to je više nego jasno.
Foto: Unsplash
Može li se Pula pohvaliti nekakvom specifičnom ''zelenom'' originalnošću?
Parkovima, urbanom šumom, urbanim vrtovima i kišnim vrtovima.
Foto: Unsplash
Koliko je zelena politika usvojena u realnim aktima i planovima za godine pred nama?
U svim strategijama.
*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije iz ''programa poticanja novinarske izvrsnosti''.
