Zastupnici Europskog parlamenta okupit će se u Strasbourgu na ovomjesečnoj plenarnoj sjednici koja traje od ponedjeljka do četvrtka. U srijedu će zastupnici raspravljati s predstavnicima Komisije i Vijeća o predstojećem samitu EU-a, koji će se održati krajem lipnja u Bruxellesu.
U utorak ujutro na dnevnom redu je rasprava o humanitarnim i okolišnim posljedicama razaranja brane hidroelektrane Kahovka na jugu Ukrajine. Zastupnici će također razgovarati o održivoj obnovi Ukrajine nakon rata i njezinu uključivanju euro-atlantsku zajednicu.
Europarlamentarci će u utorak raspravljati, a u srijedu glasati o svojoj zajedničkoj poziciji o pravilima za sigurnu i transparentnu uporabu umjetne inteligencije.
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani obratit će se zastupnicima u srijedu prijepodne, a nakon toga sastat će se s predsjednicom Europskog parlamenta Robrtom Metsolom.
U utorak je na dnevnom redu rasprava, a u srijedu glasanje o preporukama na temelju istrage o nezakonitoj uporabi Pegasusa i drugog špijunskog softvera i njegovu utjecaju na demokraciju, civilno društvo i medije. Izraelski špijunski softver Pegasus koristi se za špijuniranje aktivista, novinara, političke konkurencije i neprijatelja putem mobilnih uređaja. U posljednje vrijeme otkriveno je nekoliko slučajeva u Europskoj uniji korištenja toga ozloglašenog sofvera.
U ponedjeljak i utorak se u Luxembourgu sastaje Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača. Ministri rada država članica nastojat će postići dogovor o zajedničkom stajalištu o direktivi o radu putem platformi, kojom se nastoje poboljšati radni uvjeti i socijalna prava osoba koje rade za te platforme.
Više od 28 milijuna osoba u EU-u radi putem digitalnih radnih platformi, a očekuje se da će u 2025. tako raditi 43 milijuna osoba. Velika većina osoba koje rade putem platformi stvarno je samozaposlena, no procjenjuje se da je 5,5 milijuna osoba pogrešno klasificirano kao samozaposleno i zapravo su zaposlenici, ali bez prava koja taj status predviđa.
Postoji velika zabrinutost zbog kvalitete ponuđenog rada i uvjeta zapošljavanja radnika uključenih u rad putem platformi, u vezi s pitanjima kao što su nedostatak mogućnosti naknada za bolovanje i ograničen pristup naknadama za nezaposlene ili programima potpore dohotku.
U petak se sastaje Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin). Ministri financija država članica između ostaloga će razgovarati o predloženoj reformi okvira gospodarskog upravljanja. Komisija je 26. travnja predstavila prijedloge reforme pravila gospodarskog upravljanja EU-a. U tom prijedlogu Komisija nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do tri posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi pravilo da zemlje čiji je dug premašuje 60 posto BDP-a moraju svake godine smanjivati dug za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto. što je za visokozadužene države članice nerealno i može dovesti do usporavanja gospodarskog rasta.
Stroga pravila Unije o dugu i deficitu, poznata kao Pakt o stabilnosti i rastu, privremeno su stavljena van snage zbog pandemije covida-19, a ta je suspenzija produljena do kraja ove godine zbog visokih cijena energije kao posljedice ruskog rata protiv Ukrajine. Budući da će se od početka sljedeće godine ponovno primjenjivati pravilo o tri posto deficita i 60 posto javnog duga, rasprava o novim fiskalnim pravilima bit će jedna od najzanimljivijih do kraja ove godine.