U Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, u četvrtak, 1. lipnja okupit će se čelnici gotovo svih europskih država. Riječ je o drugom samitu Europske političke zajednice, nove političke platforme koja okuplja sve europske zemlje, osim Rusije i Bjelorusije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron začetnik je ideje stvaranja Europske političke zajednice kao platforme koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom i koja ne bi bila ni zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Dogovoreno je da se samiti nove platforme održavaju jednom do dvaput godišnje, Prvi samit održan je u listopadu prošle godine u Pragu. Sljedeći samit održat će se u Španjolskoj, a nakon toga u Velikoj Britaniji.
I na ovom, kao i na prošlogodišnjem samitu, glavna tema bit će ruska agresija na Ukrajinu i njezine posljedice za cijeli kontinent.
U srijedu i četvrtak u Bruxellesu se održava mini-plenarna sjednica Europskog parlamenta. Zastupnici će, između ostaloga, raspravljati treba li dopustiti Mađarskoj da u drugoj polovici sljedeće godine preuzme rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a, što je potez bez presedana.
U nacrtu rezolucije, o kojoj će se raspravljati u srijedu, a glasati u četvrtak, postavlja se pitanje “može li Mađarska vjerodostojno predsjedati Vijećem EU-a s obzirom da ne poštuje zakone i vrijednosti EU-a i načela iskrene suradnje”.
Europski parlament ne može utjecati na redoslijed predsjedanja Vijećem EU-a jer je to u isključivoj nadležnosti država članica. Sve države članice predsjedavaju Vijećem po šest mjesecu po unaprijed utvrđenom redoslijedu. Zadnji put to je učinjeno 2016. kada je utvrđen redoslijed predsjedanja do 2030. godine.
Budući da tu ne mogu ništa promijeniti, neki zastupnici spominju da Parlament treba odgovoriti na različite načine, od odbijanja sudjelovanja na trijalozima, na kojima se dogovaraju konačni tekstovi zakona između Vijeća i Parlamenta, do nepozivanja mađarskih ministara na sastanke odbora i na plenarne sjednice.
Mađarska će uz Poljsku biti tema i na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europska pitanja država članica.
Rasprava o Mađarskoj i Poljskoj će se održati u okviru članka 7 Ugovora o Europskoj uniji, koji teoretski predviđa mogućnost oduzimanja prava glasa državi članici koja ne poštuje vladavinu prava i vrijednosti EU-a. Ipak, ta mogućnost ostaje samo teoretska, jer je za konačnu odluku potrebna jednoglasnost, što je teško očekivati. Do sada je održano šest rasprava i Mađarskoj i o Poljskoj, koje nisu dovele ni do kakvih rezultata.
Osim Vijeća za opće poslove, u utorak se također sastaje i Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo.