U četvrtak se u Luxembourgu sastaju ministri unutarnjih poslova država članica EU-a. To je zadnji sastanak ministara unutarnjih poslova tijekom švedskog predsjedanja koje je kao glavni cilj zacrtalo postići dogovor o dva ključna zakonska prijedloga, koji su sastavni dio novog paketa o migracijama i azilu - Uredbe o upravljanju azilom i migracijama i Uredbe o postupcima azila.
Komisija je u rujnu 2020. predstavila prijedlog Novog paketa o azilu i migracijama kako bi napokon presjekla gordijski čvor u politici azila, to jest pitanje obvezujućih kvota za raspodjelu migranata po zemljama članicama kako bi se pomoglo državama na vanjskim granicama EU-a, koje snose najveći teret i koje su po sadašnjim pravilima dužne provoditi postupke azila. Glavni element novog prijedloga jest da se obvezujuće kvote zamijene obvezujućom solidarnošću. Drugim riječima, one zemlje koje ne žele prihvatiti ljude koji imaju pravo na azil, moraju na neki drugi način, najčešće financijski, pomoći onima koje to žele.
Poljska tvrdi da bi prema prijedlogu švedskog predsjedništva one zemlje koje odbiju primiti migrante morale platiti iznos od 22 tisuće eura za svaku osobu koju odbiju primiti. a koja dobije pravo na azil.
Poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski nedavno je izjavio da njegova zemlja neće pristati ni na jedan oblik sheme EU-a za preraspodjelu izbjeglica, poznate i kao sustav migrantskih kvota. Premijer Mateusz Morawiecki rekao je da Poljska nije zainteresirana ni za plaćanje umjesto za primanje izbjeglica.
Za zajedničko stajalište Vijeću po ovom pitanju nije potreban konsenzus, može se odlučivati kvalificiranom većinom, što znači da za to mora glasati 55 posto država članica koje imaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. To znači da Poljska ni uz pomoć Mađarske ne bi mogla zaustaviti odluku, ako se predsjedništvo odluči za glasanje. Zajedničko stajalište Vijeća je dokument na temelju kojeg Vijeće pregovora s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakonskog prijedloga.
Zanimljiva rasprava očekuje se i o stanju u šengenskom prostoru. Komisija je u nedavnom izvješću istaknula da želi da se kontrole na unutarnjim granicama, koje neke države članice primjenjuju iako je to protivno pravilima, postupno zamijene s alternativnim mjerama policijske suradnje. S tim u vezi, Komisija je najavila da će početi konzultacije sa zemljama koje već nekoliko godina imaju kontrole na unutarnjim granicama i da će, ako te konzultacije ne urode plodom, poduzeti pravne korake protiv njih. Do listopada prošle godine Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Norveška i Švedska obavijestile su Komisiju da nastavljaju s graničnim kontrolama za daljnjih šest mjeseci.
Austrija je primjerice uvela kontrole na granicama sa Slovenijom i Mađarskom još 2015. na vrhuncu izbjegličke krize i od od tada ih produžuje svakih šest mjeseci, svaki put to pravdajući velikim migrantskim pritiskom. Sud EU-a je u travnju 2021. presudio da Austrija krši šengenski zakonik uz obrazloženje da država članica može obnoviti privremene granične kontrole na šest mjeseci u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu i miru, ali samo ako se ta prijetanja razlikuje od prvobitno identificirane.
U petak se u Luxembourgu sastaju ministri pravosuđa koji će pokušati postići suglasnost o zakonu protiv strateških tužbi protiv djelovanja javnosti (SLAPP). Europska komisija je u travnju prošle godine predložila direktivu koja bi sudovima i žrtvama trebala pomoći u borbi protiv očito neutemeljenih i zlonamjernih tužbi, poznatih po akronimu SLAPP.
Europska komisija će u srijedu objaviti prijedlog proračuna za sljedeću godinu. Vijeće i Parlament zajednički odlučuju o godišnjim proračunima EU-a na temelju prijedloga Europske komisije i u skladu s Višegodišnjim financijskim okvirom, koji se donosi svakih sedam godina.
I Parlament i Vijeće sudjeluju u pripremama prijedloga proračuna za predstojeću godinu usvajanjem svojih proračunskih smjernica, koje onda Komisija u svom nacrtu proračuna uzima u obzir. Ove godine Europski parlament nije izglasao svoje smjernice zbog neslaganja zastupničkih klubova u vezi s ulaganjima u infrastrukturu na vanjskim granicama Unije. Komisija može i bez tih smjernica objaviti prijedlog proračuna.
Veleposlanici država članica pokušat će sljedeći tjedan postići dogovor o 11. paketu sankcija protiv Rusije. Na njihovom zadnjem sastanku prošli tjedan Grčka i Mađarska nisu dale suglasnost zbog toga što je Ukrajina neke od njihovih kompanija stavila na popis “sponzora rata”. Također je još otvoreno pitanje sankcioniranja trećih država koje pomažu u zaobilaženju sankcija jer se neke države članice pribojavaju da bi to moglo dovesti do posljedica po diplomatske odnose s nekim trećim zemljama.