FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 7. svibnja 2023. (Hina) - Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj će njemački kancelar Olaf Scholz govoriti o izazovima i budućnosti Europe.

On će se obratiti u utorak, 9. svibnja na Dan Europe. Održat će se niz tematskih rasprava pod nazivom “To je Europa” u kojima čelnici država članica raspravljaju sa zastupnicima o izazovima i budućnosti Europske unije.

 Zastupnici će u utorak raspravljati i o prijedlogu reforme pravila gospodarskog upravljanja EU-a, koji je Komisija predložila 26. travnja.

 Komisija u svom prijedlogu nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do tri posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi pravilo da zemlje čiji je dug premašuje 60 posto BDP-a moraju smanjivati dug za jednu dvadesetinu godišnje, što je za visokozadužene države članice nerealno i može dovesti do usporavanja gospodarskog rasta.

 Komisija je sada predložila da države članice same predstave svoje srednjoročne fiskalno-strukturne planove u kojima će utvrditi svoje fiskalne ciljeve, mjere za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža te prioritetne reforme i ulaganja tijekom razdoblja od najmanje četiri godine. Države članice bi tako dobile veći manevarski prostor pri određivanju vlastitih smjerova fiskalne prilagodbe te obveza u pogledu reformi i ulaganja.

 Udio javnog duga u BDP-u morat će biti niži na kraju razdoblja obuhvaćenog planom nego na početku tog razdoblja, a minimalna fiskalna prilagodba od 0,5 posto BDP-a godišnje kao referentna vrijednost morat će se provoditi sve dok je deficit iznad 3 posto BDP-a.

Za svaku državu članicu s državnim deficitom većim od 3 posto BDP-a ili javnim dugom većim od 60 posto BDP-a, Komisija će izdati „tehnički smjer kretanja” za pojedinu zemlju. Time će se nastojati osigurati da se dug uvjerljivo smanji ili da ostane na razboritim razinama te da deficit u srednjoročnom razdoblju ostane ispod 3 posto BDP-a odnosno da se smanji i održi ispod 3 posto BDP-a.

Oko toga prijedloga očekuje se duga bitka između zemalja koja zagovaraju veću fiskalnu disciplinu poput Njemačke i Nizozemske i onih koje traže fleksibilnija pravila, a to su u pravilu visokozadužene države članice.

 U četvrtak bi zastupnici trebali usvojiti svoju pregovaračku poziciju o novoj direktivi o označavanju i trajanju proizvoda, kojom bi se zabranio manipulativni zeleni marketing i prakse koje  potrošače dovode u zabludu u pogledu trajnosti proizvoda.

Zastupnici će također na plenarnoj sjednici raspravljati i glasati o svojoj poziciji na temelju koje će pregovarati s Vijećem o prijedlogu za smanjenje emisije metana u energetskom sektoru. Također će raspravljati i o ulozi poljoprivrede u zelenoj tranziciji.

 Zastupnici bi trebali odobriti produljenje odluke o ukidanju carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine na daljnjih godinu dana.

 Zastupnici će u utorak raspravljati, a u srijedu glasati o izvješću o napretku Srbije i Kosova. U tekstu prijedloga rezolucije koji je izglasan na Vanjskopolitičkom odboru 26. travnja, Srbija je kritizirana zbog što nije uskladila svoju vanjsku politiku s europskom i nije uvele sankcije Rusiji.

 Sljedeći tjedan Komisija bi mogla predložiti 11. paket sankcija protiv Rusije. Komisija ne objavljuje svoje prijedloge novih sankcija protiv Rusije prije nego što se o njima postigne suglasnost među zemljama članicama.

(Hina) xsv yps

An unhandled error has occurred. Reload 🗙