Studija u časopisu Frontiers in Marine Science otkrila je da bi komercijalno vađenje vrijednih minerala s oceanskog dna, koje bi prvi put moglo započeti kasnije ove godine, oštetilo staništa i ometalo način na koji kitovi komuniciraju.
Ranija istraživanja detaljno su opisala vjerojatni destruktivni utjecaj rudarenja na dno oceana. Nova analiza Sveučilišta u Exeteru i Greenpeace Research Laboratories skreće pozornost na morsku megafaunu i zagađenje bukom.
"Kitovi se oslanjaju na zvuk za svaki aspekt svog ponašanja, poput traženja hrane, razmnožavanja i plivanja", rekla je za AFP Kirsten Thompson, glavna autorica studije koja predaje biologiju morskih sisavaca na Sveučilištu u Exeteru.
"Zbog toga zagađenje bukom od rudarenja dubokog morskog dna izaziva posebnu zabrinutost''.
Izvješće ukazuje na preklapanje između frekvencija na kojima kitovi komuniciraju i zvuka koji bi se generirao bušenjem, jaružanjem i akustičnom telemetrijom potrebnom za daljinsko upravljanje vozilima koja miniraju morsko dno.
Ranije se pokazalo da ta pojava nazvana maskiranje zvuka ometa komunikaciju morskih sisavaca i mijenja njihovo ponašanje.
Podvodna buka koju stvaraju industrijske ili vojne operacije može potaknuti kitove koji traže hranu da izranjaju na površinu brže nego inače, povećavajući rizik od stvaranja mjehurića plina u krvotoku, što može dovesti do nasukavanja i smrti.
Druga su istraživanja otkrila da buka koju stvara čovjek povećava rizik od odvajanja kod grbavih kitova i njihovih mladunaca.
Nova otkrića dolaze s nekim upozorenjima.
Budući da rudarenje morskog dna tek treba biti odobreno u oceanima, Thompson i njezin tim nisu imali stvarne podatke.
Stoga su koristili druge industrije kako bi procijenili očekivani zvuk od industrijskog rudarenja.
Predviđa se da će utjecaj dubinskog rudarenja na kitove biti posebno akutan u zoni Clarion-Clipperton u Tihom oceanu, staništu dvadesetak vrsta kitova.
Ta je regija spremna postati središte najveće svjetske eksploatacije manganskih nodula, minerala ključnog za baterije električnih automobila.
Sićušna otočna država Nauru vidi rudarenje kao potencijalno unosan izvor prihoda za prilagodbu klimi u svjetlu porasta razine mora i sve jačih oluja.