Bez čvrstog sporazuma praktički je nemoguće stvoriti mreže morskih rezervata koji će pokriti najmanje 30 posto svjetskih mora do 2030., tzv. ''cilj 30 puta 30'', koji je dogovoren na konferenciji COP15 u Montrealu u prosincu 2022., priopćio je Greenpeace Hrvatska.
Ususret početku pregovora, voditeljica Greenpeaceove kampanje za oceane i savjetnica za polarne krajeve Laura Meller upozorila je da su znanstvenici bili jasni - zaštita 30 posto svjetskih mora do 2030. apsolutni je minimum potreban za sprječavanje katastrofe.
Više od 50 članica Koalicije visokih ambicija, među kojima je i Hrvatska, obećale su dogovoriti sporazum 2022. godine, ali nisu uspjele. Mnogi od navodnih zagovornika zaštite oceana s tzv. globalnog sjevera odbijali su kompromis oko ključnih pitanja kao što su financiranje i raspodjela dobiti od tzv. morskih genetskih resursa sve do posljednjih dana pregovora.
Sporna pitanja koja treba riješiti su financije, izgradnja kapaciteta i pravedna raspodjela koristi od morskih genetskih resursa. Rješenje tih sporova ovisi o tome hoće li zemlje globalnog sjevera dati poštenu i vjerodostojnu ponudu globalnom jugu.
Sporazum mora omogućiti uspostavljanje potpuno zaštićenih rezervata u otvorenim morima te zabraniti štetne prakse kao što su prekomjerni izlov ribe i rudarenje u morskim dubinama.
Konferencija stranaka (COP) stvorena sporazumom mora biti kadra donositi odluke o svim potencijalno štetnim aktivnostima, uključujući ribolov unutar zaštićenih rezervata, bez prepuštanja nadležnosti nefunkcionalnim tijelima pojedinih sektora koja brinu samo o kratkoročnim interesima i profitu.
COP bi također trebao odlučivati većinom glasova, a ne temeljem konsenzusa, kako bi se izbjeglo usporavanje, ili blokiranje napretka djelovanjem pojedinih zemalja, ističe Greenpeace Hrvatska.