"Ta će revizija biti neophodna", rekla je u četvrtak Šuica na sjednici Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, gdje je predstavila Program rada EK-a za 2023.
Podsjetila je da se 70 posto "jedinstvenog" Programa temelji na zaključcima Konferencije o budućnosti Europe, odnosno na prijedlozima građana, i najavila da će se u budućnosti paneli građana, koje će se birati metodom slučajnog uzorka, organizirati "prije bilo kojeg velikog zakonodavnog postupka".
"Mi ne odstupamo od originalnih prioriteta iz 2019. kada govorimo o digitalnoj i zelenoj tranziciji koja je na neki način praćena i demografskom tranzicijom, a paralelno se nosimo s krizama koje su nam došle poput brexita, covida, rata u Ukrajini i energetske krize", rekla je Šuica.
Istaknula je da je Unija obećala pomoć Ukrajini u ukupnom iznosu od 19 milijardi eura. "Riječ je o potpori iz proračuna EU u visini od 12 milijardi i bilateralnoj potpori članica od sedam milijardi eura".
"Kad se tome pribroji nova makrofinancijska pomoć od 18 milijardi eura koja je planirana za 2023. godinu u obliku zajmova po vrlo povlaštenim uvjetima, ukupna pomoć doseže 37 milijardi eura", rekla je Šuica, dodavši da će prva tranša sredstava makrofinancijske pomoći biti isplaćena u siječnju.
Rusija će morati platiti
Stav je Komisije da Rusija mora platiti za razaranja koja je prouzročila Ukrajini, kazala je.
"Vidjet ćemo na koje se sve učinkovite mjere i načine može sufinancirati obnova Ukrajine, uključujući upotrebu zamrznute imovine", rekla je Šuica, podsjetivši da su države članice dosad zamrznule 19 milijardi eura imovine "ruskih oligarha i drugih zagovornika (ruskog) predsjednika (Vladimira) Putina".
Švedska veleposlanica u Hrvatskoj Diana Madunic, koja je predstavila prioritete švedskog predsjedanja Vijećem EU-a, kao prvi je istaknula upravo sigurnost Unije povezano s ratom u Ukrajini, koju "moramo podupirati politički, gospodarski, vojno, pravno, humanitarno".
"Izrazito je važno da budemo zajedno u sankcijama prema Rusiji. Jedinstvo EU-a je vrlo važno sredstvo i moramo biti spremni na dugoročni angažman", poručila je Madunic.
Veleposlanica je kao drugi prioritet istaknula poticanje konkurentnosti Unije, koja "malo zaostaje" za gospodarskim rastom koji se događa u Aziji u pogledu digitalizacije.
"Treći (prioritet) su klimatske promjene i suočavanje s klimatskim tranzicijama. Možda bi to trebao biti prvi prioritet jer je to sudbina svih nas na kugli zemaljskoj", kazala je Madunic, dodavši da će nastojati finalizirati pregovore o klimatskom paketu "Spremni za 55 posto", koji sadrži niz prijedloga čiji je cilj smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto do 2030.
Tri milijarde eura za tržište vodika
Komisija će predložiti široku reformu tržišta električne energije Europske unije, koja uključuje odvajanje cijena plina od cijene električne energije i osnivanje banke za vodik, napomenula je Šuica.
"Moramo moći izdržati promjene cijena i osigurati električnu energiju po prihvatljivoj cijeni. Da bismo potaknuli razvoj zelenog gospodarstva temeljenog na vodiku, predlažemo ove godine osnivanje banke za vodik", rekla je Šuica, dodavši da će Komisija uložiti tri milijarde eura u pokretanje europskog tržišta vodika.
Šuica je istaknula da je važno nastaviti dijalog o REPowerEU, dogovoru o stjecanju neovisnosti od uvoza ruskih fosilnih goriva, diversifikaciji energetske opskrbe i zelenoj tranziciji.
"Mora se ubrzati proces izdavanja dozvola za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. To je problem ne samo Hrvatske, nego svih zemalja Unije. U Njemačkoj čekaju i do godinu dana i zbog toga čeka i REPowerEU", objasnila je Šuica.