Švedska je članica EU-a od 1995. i ovo je treće njezino predsjedanje nakon 2001. i 2009. godine.
Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem i za to vrijeme predsjedaju sastancima na svim razinama u Vijeću, koje je uz Europski parlament zakonodavno tijelo EU-a.
Švedski ministri i dužnosnici predsjedat će u sljedećih šest mjeseci na više od tisuću sastanaka u Bruxellesu i Luxembourgu, a oko 150 ih je predviđeno u Švedskoj.
U programu svoga predsjedanja, pod sloganom “Zelenije, sigurnije i slobodnije”, švedska je vlada odredila četiri prioriteta: sigurnost i jedinstvo; konkurentnost; zelena i energetska tranzicija; demokratske vrijednosti i vladavina prava.
Nakon parlamentarnih izbora u rujnu, Umjerena stranka (desni centar) formirala je koaliciju s demokršćanima i liberalima, ali budući da one nemaju većinu u parlamentu dogovorile su program s desničarskom i protuimigrantskom strankom Švedskih demokrata, koja je ostala izvan vlade, ali će je podupirati u parlamentu.
Premijer je postao čelnik Umjerene stranke Ulf Kristersson.
Švedska ima reputaciju konstruktivne i kooperativne države članice, ali sada u diplomatskim krugovima u EU-u postoji zabrinutost da bi zbog takve situacije u švedskoj vladi predsjedanje moglo biti otežano, pogotovo po pitanjima migracije i azila.
Nakon višegodišnjeg sporenja među državama članicama po pitanju migracija, Komisija je u rujnu 2020. predložila novi pakt o migracijama i azilu u kojem se umjesto obveznih kvota za razmještanje izbjeglica uvodi mehanizam obvezne solidarnosti kako bi se rasteretile države pod najvećim pritiskom tražitelja azila.
Pregovori o tom paketu nastavit će se i za švedskog predsjedanja, ali po svemu sudeći ne treba očekivati dogovor.
Ostaje pitanje koliko će prilično tvrda stajališta Švedskih demokrata prema migrantima i njihova naklonost mađarskom premijeru Viktoru Orbanu utjecati na poziciju švedske vlade.
Jedinstveno protiv Rusije
Švedski premijer Ulf Kristersson u svom je govoru u švedskom parlamentu istaknuo da će rat u Ukrajini uvelike utjecati na predsjedanje.
“Unija koja je postala sinonim za mir, slobodu i trgovinu, sada živi pored rata zbog kakvog je i nastala potreba za EU-om”, rekao je Kristersson sredinom prosinca švedskim parlamentarcima, predstavljajući program predsjedanja Vijećem EU-a.
Poznati su izazovi koje rat donosi EU-u, kazao je, a to su očuvanje jedinstva u potpori Ukrajini, proširenje gospodarske, humanitarne i vojne pomoći, pomoć u obnovi zemlje, traženje odgovornosti za rat.
“S druge strane, mi nemamo pojma kakve će biti posljedice toga rata, što će se događati godinu dana nakon invazije, na proljeće ili na ljeto”, rekao je Kristersson, dodajući da je Švedska spremna djelovati “brzo i odlučno”.
Stoga se ne isključuju nove sankcije protiv Rusije, novi paketi pomoći Ukrajini ili traženje novih načina za rješavanje energetske krize izazvane ratom.
Kristersson je istaknuo da će očuvanje europskog jedinstva protiv Rusije biti veliki izazov za EU-u.
“Ne trebate biti teoretičar zavjere da biste znali da Rusija ima interesa izazvati podjelu među članicama EU-a”, rekao je Kristersson na jednoj konferenciji za novinare.
Američki protekcionizam
Švedski premijer vidi opasnost za europsko jedinstvo i u američkom Aktu za smanjenje inflacije (IRA).
Iako je taj američki zakon pozitivan korak u borbi protiv klimatskih promjena, zabrinutost u EU-u izaziva njegov protekcionistički aspekt jer predviđa masovne porezne olakšice i subvencije u iznosu od 370 milijardi dolara za poticanje domaće proizvodnje, između ostaloga, električnih vozila, solarnih panela i baterija.
A to može smanjiti globalnu konkurentnost europskih poduzeća i izazvati bijeg investitora i proizvodnje iz EU-a u Sjedinjene Države.
“Ovdje možete zamisliti da različite zemlje EU-a mogu djelovati u vlastitu korist, a ne za zajedničku dobrobit EU-a”, rekao je.
Ipak, američka administracija je dva dana prije kraja prošle godine poslala pozitivne signale o tome kako će se primjenjivati odredbe o poreznim olakšicama za električna vozila.
U Washingtonu su objavili da bi mogli proširiti definiciju zemalja s kojima imaju ugovore o slobodnoj trgovini, što bi moglo pomoći europskim proizvođačima električnih vozila da dobiju barem dio subvencija koje će imati američki proizvođači. Europska komisija je pozdravila američke najave, nazvavši to dobitkom za obje strane.
Brige s Kinom
Jedan od ciljeva švedskog predsjedanja je završetak pregovora o klimatskom paketu “Spremni za 55 posto”, koji sadrži niz prijedloga čiji je cilj smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto do 2030.
Češko predsjedništvo u ovome je bilo vrlo uspješno, zaključivši sve prijedloge iz paketa koji se odnose na zaštitu klime, a švedskom predsjedništvu kao najvažnija zadaća ostaje energetski dio, odnosno dogovor o direktivi o obnovljivim izvorima energije i direktivi o energetskoj učinkovitosti.
Neočekivana tema koja bi se u predstojećem razdoblju mogla pojaviti na dnevnom redu EU-a mogla bi biti kako se postaviti prema eksploziji slučajeva covida-19 u Kini nakon što je ta zemlja odustala od politike “nultog covida”.
Ta politika koja uključuje drakonske mjere izolacije čim se negdje pojavi bolest stvarala je dosta poteškoća za gospodarski oporavak Europe od posljedica pandemije jer je dovodila do prekida dobavnih lanaca.
Sada, kad je Kina odustala od tog pristupa, u EU se pojavila bojazan od novog vala pandemije koji bi mogli potaknuti kineski građani nakon što im se za nekoliko dana ukine zabrana putovanja. Italija je već uvela obvezu testiranja za sve osobe koji dolazi iz Kine.
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti ovaj je tjedan objavio priopćenje da nema potrebe za takvim mjerama jer je razina procijepljenosti u EU relativno visoka te da su varijante koronavirusa koje kruže u Kini već prisutne u Europi.
Uspješni Česi
Sa zadnjim danom protekle godine završilo je drugo češko predsjedanje. Suprotno od prvog, u prvom polugodištu 2009. godine, koje je proteklo dosta kaotično jer je usred predsjedanja pala tadašnja vlada Mireka Topolaneka, ovaj put je Češka bila vrlo uspješna.
Ostat će zabilježeno da je za vrijeme češkog predsjedanja dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu i šengen.
Sa švedskim predsjedništvom završava sadašnji predsjednički trio koji čine Francuska, Češka i Švedska.
U drugoj polovici godine Vijećem EU-a predsjedat će Španjolska, s kojom počinje novi predsjednički trio. Nakon Španjolske na redu je Belgija u prvoj polovici 2024. pa onda Mađarska u drugom polugodištu.
Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom „trio”. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio definira dugoročne ciljeve i priprema zajednički program u kojem se utvrđuju teme i glavna pitanja kojima će se Vijeće baviti u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.