Višegodišnjim djelovanjem SOIH – SOS telefona uočeno je kako, u odnosu prema ženama bez invaliditeta, žene s invaliditetom trpe višestruko više nasilja u obitelji, u institucijama i društvu te da ga rjeđe prijavljuju jer u pravilu ovise o nasilnicima, češće odustaju od prijave, a i ne vjeruje im se prilikom provođenja postupka.
Pritom je posebno problematično pitanje smještaja žena s invaliditetom žrtava nasilja u sklonište, ističe u priopćenju Mreža žena s invaliditetom.
Kampanjom "16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja" ta Mreža poziva Vladu da skloništa za žene žrtve nasilja učini pristupačnim ženama s invaliditetom jer, istaknuto je, slijedi razdoblje kad će se za tu svrhu moći koristiti sredstvima iz europskih fondova.
Prepoznaje nastojanja države da se poveća broj skloništa ali zahtijeva da stručna skupina u kojoj su i predstavnice žena s invaliditetom procijeni pristupačnost skloništa te da se na temelju dobivenih podataka izradi plan njihove prilagodbe.
Potrebne su arhitektonsko-građevinska, komunikacijska i orijentacijska prilagodba, a potrebno je i izgraditi i protokole koji će sadržavati načine komuniciranja sa ženama različitih vrsta invaliditeta o vrstama i organizaciji pružanja pomoći koja im je potrebna, napominje Mreža.
Ističe potrebu kvalitetne evidencije o ženama s invaliditetom koje su smještene u skloništa te evaluaciju njihova zadovoljstva pruženom uslugom. Tako bi se, procjenjuje Mreža žena s invaliditetom, usluga provodila kvalitetnije, optimizirao bi se potreban stručni kadar u skloništima i smanjile posljedice doživljene traume.