Ministri energetike država članica Europske unije sastat će se u petak u Bruxellesu na izvanrednom sastanku na kojem će se pokušati dogovoriti o prijedlogu uredbe o hitnoj intervenciji za ublažavanje visokih cijena energije.
Komisija je predložila uredbu koja predviđa smanjenje potražnje za električnom energijom kako bi se snizile cijene električne energije za potrošače i mjere za raspodjelu viška prihoda energetskog sektora u korist krajnjih kupaca.
Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, napose u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja.
Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tijekom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati.
Kao drugu mjeru Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.
Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.
Očekuje se da će Komisija sljedeći tjedan predložiti novi krug sankcija protiv Rusije, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio mobilizaciju stotina tisuća Rusa za rat u Ukrajini i zaprijetio korištenjem nuklearnog oružja.
Ministri vanjskih poslova država članica sastali su se na neformalnom sastanku prošli tjedan u New Yorku, na marginama Opće skupštine UN-a i složili se oko priprema osmog paketa sankcija.
Novi paket sankcija mogao bi uključivati nove kontrole uvoza dijamanata, poluproizvoda od čelika, strojeva i kemikalija. Očekuje se da će uključivati daljnje pooštravanje kontrole izvoza elektroničkih komponenti te proširenje popisa sankcioniranih osoba, ovaj put za one koji su uključeni u nelegalne referendume na okupiranom ukrajinskom teritoriju.
Ministri EU-a održat će sljedeći službeni sastanak sredinom listopada kada se očekuje da bi mogao biti formaliziran novi paket paket sankcija.
U Italiji se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori, koji bi u trećem po snazi gospodarstvu u EU, mogli dovesti na vlast desničarsku koaliciju predvođenu Giorgiom Meloni i njezinom nacionalističkom strankom Braća Italije, a ne isključuje se ni da taj savez osvoji apsolutnu većinu.
Blok također uključuje desničarsku populističku Ligu koju vodi Matteo Salvini i konzervativnu stranku Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija.
Melonijina stranka, koju se smatra kritičnom prema Europskoj uniji, nacionalističkom, a ponekad čak i rasističkom, dominira savezom. Pobjeda te koalicija mogla bi pojačati pozicije Poljske i Mađarske, koje već godinama dovode u pitanje vrijednosti i politike Europske unije.
Nedavna izjava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da EU raspolaže instrumentima koje bi mogla koristiti u slučaju napada na demokratska načela Unije, izazvala je oštre reakcije u Italiji, ali i šire.
Čelnik Lige Matteo Salvini zatražio je njezinu “ispriku ili ostavku”.
Italija ima najveći javni dug u europodručju nakon Grčke, 150 posto njezina BDP-a. Stoga će joj u kontekstu sadašnje ekonomske krize biti nasušna potrebna sredstva EU-a, predviđena za postpandemijski oporavak u visini od oko 200 milijardi eura. Kontrolu trošenja tih sredstava provodi Komisija.
U Odboru za gospodarska pitanja Europskog parlamenta u ponedjeljak će predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde razgovarati prvi put nakon što je ESB dva puta povećavao kamate kako bi usporio stopu inflacije. Zastupnici će imati prigodu razgovarati s njom o monetarnoj politici u kontekstu visoke inflacije.