Oni su proučavali prednosti konzumacije oko 100 grama brusnica dnevno među ispitanicima u dobi od 50 do 80 godina i nadaju se da bi njihova saznanja mogla utjecati na prevenciju razvoja neurodegenerativnih bolesti, poput demencije, prenosi portal ScienceDaily.
"Očekuje se da će od demencije do 2050. godine bolovati oko 152 milijuna ljudi u svijetu. Zasad nema poznatog lijeka za tu bolest, pa je ključno potražiti alternativne načine koji bi mogli pridonijeti smanjenju rizika od njezina razvoja, poput primjerice načina prehrane", rekao je voditelj istraživanja, dr. David Vauzour s Medicinskog fakulteta u Norwichu, koji je dio Sveučilišta East Anglia.
"Ranije studije su pokazale da je veći unos flavonoida u prehrani povezan sa sporijim padom kognitivnih sposobnosti i sporijim razvojem demencije. A otkriveno je i da hrana bogata antioksidansima antocijaninom i proantocijanidinom, koji bobicama daju crvenu, plavu ili ljubičastu boju, poboljšava kognitivne sposobnosti. Brusnice su bogate ovim mikronutrijentima i poznate su po svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Stoga smo željeli doznati više o tomu na koji način brusnice mogu pridonijeti smanjenju neurodegenerativnih promjena povezanih s procesom starenja", kazao je Vauzour.
Istraživački tim je pratio utjecaj konzumiranja brusnica na funkcije mozga i na vrijednosti kolesterola među 60 zdravih sudionika u razdoblju od 12 tjedana.
Polovica sudionika dnevno je konzumirala sušene brusnice u prahu, što odgovara šalici ili 100 g svježih brusnica. Druga polovica je dobivala placebo. Riječ je o jednoj od prvih studija koja istražuje dugoročni utjecaj brusnica na kognitivne sposobnosti pojedinaca i na zdravlje mozga ljudi.
Rezultati su pokazali da je konzumacija brusnica znatno utjecala na poboljšano pamćenje sudionika kada se radilo o svakodnevnim događajima (vizualno epizodično pamćenje), na funkcioniranje neuralnih struktura i na isporuku krvi u mozak (perfuzija mozga).
"U sudionika koji su svakodnevno konzumirali prah od brusnice otkrili smo znatno poboljšanje epizodnog pamćenja, kao i poboljšanu cirkulaciju esencijalnih hranjivih tvari, poput kisika i glukoze, do važnih dijelova mozga, značajnih za spoznajne procese, osobito za konsolidaciju pamćenja. U istoj je grupi uočeno i znatno smanjenje razine LDL-a ili 'lošeg' kolesterola, koje pridonosi razvoju ateroskleroze, zadebljanju ili stvrdnjavanju arterija prouzročenog nakupljanjem plaka u unutarnjoj sluznici arterije. Ta saznanja idu u prilog pretpostavci da svakodnevna konzumacija brusnica može poboljšati zdravlje krvnih žila i djelomično pridonijeti poboljšanju moždane perfuzije i spoznajnih procesa", rekao je britanski znanstvenik.
"Rezultati naše studije su vrlo poticajni, posebno uzme li se u obzir činjenica da se ona provodila u relativno kratkome razdoblju od 12 tjedana. Nalazi mogu biti važan temelj za buduća istraživanja o konzumaciji brusnica i sličnog bobičastog voća i zdravlju moždanih funkcija", dodao je.
Sa znanstvenicima sa Sveučilišta East Anglia surađivali su istraživači Medicinskog centra Sveučilišta u Leidenu (Nizozemska), Sveučilišta u Parmi (Italija) i britanskoga Instituta Quadram.