Rezultati novog istraživanja pokazali su kako je, primjerice, manja vjerojatnost da će umorni ljudi pridržati vrata lifta starijoj osobi ili pomoći ozlijeđenom strancu na ulici. Studija, objavljena u kolovozu u znanstvenom časopisu PLOS Biology, analizirala je i sklonost donacijama na području Sjedinjenih Država nakon početka ljetnog računanja vremena, kada se noćni odmor obično skraćuje za jedan sat za milijune ljudi u svijetu.
Istraživanje je pokazalo da su neispavani i umorni ljudi donirali u prosjeku 10 posto manje sredstava u tjednu nakon promjene vremena. Istodobno su znanstvenici razgovarali s ispitanicima, a među njima je bilo i ispavanih i neispavanih, o ponašanju u određenim situacijama koje uključuju altruizam. Istraživački tim je vodila Eti Ben Simon s američkog Sveučilišta Berkeley. Više od stotinu ispitanika je znanstvenicima odgovorilo da osjeća manju potrebu za time da pomogne drugima nakon noći s premalo sna.
Otprije se zna da je dovoljna količina kvalitetnog sna tijesno povezana sa zdravljem, a s lošim snom su povezani brojni psihički problemi i fizičke tegobe. Istraživači su rekli da su ovom studijom uspjeli pokazati kako nedovoljna količina sna ne samo da šteti pojedincu, već i negativno utječe na interakcije s osobama u njihovu okruženju.
Istodobno se pokazalo da su altruizam i velikodušnost ostali jednaki u onih koji su bili ispavani. "Nisu primijećene znatne razlike u iznosima donacija u tjednu prijelaza na ljetno računanje vremena u američkim državama u kojima nije bilo pomicanja sata", rekli su istraživači. "Neispavanost ne šteti samo vašem zdravlju, već utječe i na dobrobit čitavoga vašeg društvenog kruga, uključujući i strance", rekla je Eti Ben Simon.
Istraživači su u sklopu studije skenirali mozgove ispitanika nakon osam sati sna, kao i nakon noći bez ikakva sna. Otkrili su da su područja mozga odgovorna za empatiju bila manje aktivna nakon neprospavane noći.
(Hina) xmh ybcav