Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvom 28. veljače, četvrtog dana ruske invazije, nakon čega su to 3. ožujka zatražile i Ukrajina i Gruzija.
Europska komisija je prošli tjedan objavila mišljenje o ta tri zahtjeva i preporučila Vijeću EU-a da potvrdi njihovu perspektivu. Ta odluka donosi se i uz suglasnost Europskog parlamenta.
Zastupnici u Europskom parlamentu u četvrtak su s 529 glasova 'za', 45 'protiv' i 14 suzdržanih prihvatili rezoluciju kojom se poziva čelnike država koji se u četvrtak i petak sastaju na dvodnevnom sastanku na vrhu u Bruxellesu da Ukrajini i Moldaviji „bez odgode“ dodijele status EU kandidata, priopćeno je iz te institucije.
Zastupnici smatraju da isto treba omogućiti i Gruziji kad dovrši potrebne reforme.
U rezoluciji su poručili kako bi taj potez pokazao vodstvo, odlučnost i viziju, naglašavajući kako je proširenje i u interesu same Europske unije.
Vlasti triju zemalja pozvane su da „nedvosmisleno pokažu svoju političku odlučnost u pogledu provedbe europskih ambicija svojeg stanovništva“ tako što će ubrzati reforme i što prije učinkovito ispuniti kriterije za članstvo u EU-u.
Ne postoji „ubrzani put“ prema EU-u i pristupanje je utemeljeno na zaslugama i strukturiranom procesu koji zahtijeva ispunjavanje kriterija i učinkovitu provedbu reformi, naglašavaju zastupnici.
Proširenje nema alternativu te ono „više nego ikad prije predstavlja geostrateško ulaganje u stabilan, snažan i ujedinjen EU“, stoji u rezoluciji u kojoj se zahtijeva i revitalizacija procesa proširenja država zapadnog Balkana.
Hrvatski europarlamnetarac Tonino Picula, koji je za izvješće bio pregovarač u ime grupacije Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu u plenarnoj raspravi o davanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, Picula istaknuo jekako je to jasan znak europske političke podrške i naše priznanje napora koji su Ukrajina i Moldavija do sada uložile.
“Ruska agresija na Ukrajinu ponovno je proširenje Unije učinilo geopolitičkom činjenicom i potvrdilo njegovu vrijednost kao najsnažnijeg europskog vanjskopolitičkog alata”, rekao je i dodao kako je jedna od važnijih lekcija proizašlih iz ruske invazije na Ukrajinu da zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a ne može više biti najslabija karika naših integracija.
“Svi se slažemo da ruska agresija zaslužuje najoštrije osude, a Ukrajina braneći sebe, brani i nas. Europska sigurnost i vanjska politika neraskidivo su povezane, i zbog toga je politika proširenja snažna poluga sigurnosti Unije", rekao je.