Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u krajem veljače nekoliko dana nakon početka brutalne ruske agresije. Ubrzo nakon Ukrajine isto su učinile Gruzija i Moldavija.
“Ukrajina, Moldavija i Gruzija dijele snažne i legitimne težnje za pridruživanje Europskoj uniji. Danas im šaljemo jasan signal potpore za njihove težnje, iako se su suočene s izazovnim okolnostima”, izjavila je na konfererenciji za novinare predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, prigodno odjevena u ukrajinske boje, žutu i plavu.
“Ovo je doista povijesni dan za narod Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Potvrđujemo da oni pripadaju Eropskoj uniji kada dođe vrijeme za to. Sada su na potezu države članice EU-a”, dodala je von der Leyen.
Komisija je objavila mišljenja o kandidaturi triju zemalja dan nakon povijesnog posjeta čelnika Njemačke, Francuske i Italije, kojima se pridružio i rumunjski predsjednik.
Oni su u četvrtak u Kijevu potvrdili da podupiru članstvo Ukrajine u EU-u kad ispuni uvjete za to.
O preporukama Komisije sljedeći tjedan razgovarat će čelnici država članica na svom samitu 23. i 24. lipnja.
Za dobivanje kandidatskog statusa potrebna je suglasnost svih država članica. Konsenzus se traži u svim koracima u procesu pristupanja od dodjele kandidatskog statusa, za početak pregovora, otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja itd. a na kraju pristupni ugovor mora biti ratificiran u svim državama članicama.
Stoga je posve sigurno da će proces pristupanja tih triju zemalja trajati godinama. Istodobno, u jugoistočnoj Europi još su dvije zemlje koje nemaju kandidatski status, BiH i Kosovo iako je zemljama zapadnog Balkana je europska perspektiva obećana još 2003. godine.
Komisija je koristila različite formulacije u ocjenama spremnosti za kandidatski status triju zemalja.
Tako je, primjerice Ukrajina “dobro napredovala u pogledu stabilnosti institucija”, Moldavija ima “solidne temelje za dostizanje stabilnosti institucija”, a Gruzija ima temelje za to, bez navođenja pridjeva “solidne”.
Komisija je u svom mišljenju utvrdila da je Ukrajina dobro napredovala u pogledu stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, da ima dobre makroekonomske pokazatelje i financijsku stabilnost. Istodobno, treba nastaviti ambiciozne strukturne gospodarske reforme. Komisija također ocjenjuje da se Ukrajina približila elementima europske pravne stečevine u mnogim područjima.
“Na temelju toga, Komisija preporučuje da se Ukrajini dade perspektiva da postane članicom EU-a. Treba joj dodijeliti kandidatski status, podrazumijevajući da Ukrajina treba poduzeti korake u brojnim područjima”, zaključuje Komisija.
Što se Moldavije tiče, Komisija je zaključila da zemlja ima “solidne temelje za dostizanje stabilnosti institucija koje jamče demokraciju”, vladavinu pravu, ljudska prava te prava i zaštitu manjina. Makroekonomske politike su “razumno zdrave, napredak je postignut u jačanju financijskog sektora i poslovnog okruženja, ali preostalo je provesti ključne gospodarske reforme. Moldavija je također postavila solidnu osnovu za daljnje usklađivanje s europskom pravnom stečevinom.
Komisija ocjenjuje da Gruzija ima temelje za dostizanje stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, prava i zaštitu manjina, iako je nedavni razvoj događaja potkopao napredak u tim područjima. EK dodaje da je Gruzija dostigla “dobar stupanj” makroekonomske stabilnosti te da ima zdrave pokazatelje eknomomske politike i povoljno poslovno okruženje, ali da su potrebne daljnje reforme kako bi se poboljšalo funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Gruzija je uspostavila solidne temelje za daljnje usklađivanje s europskom pravnom stečevinom, drži Komisija.