Europski parlament „ponavlja svoju zabrinutost zbog stalnog jaza između Turske i EU-a u pogledu vrijednosti i standarda te zbog kontinuiranog nedostatka političke volje za provođenje potrebnih reformi kako bi se prije svega riješio ozbiljan problem u pogledu vladavine prava i temeljnih prava koji i dalje negativno utječe na proces pristupanja“, navodi se u rezoluciji usvojenoj s 448 glasova za, 67 protiv i 107 suzdržanih.
„Tijekom protekle dvije godine Turska stalno nazaduje u pogledu obveza povezanih s procesom pristupanja“, dodaje se.
Stoga Europski parlament „smatra da bez jasnog i znatnog napretka u tom području ne može predvidjeti nastavak pristupnih pregovora s Turskom, koji su od 2018. zapravo u mirovanju“.
Eurozastupnici izrazili su zabrinutost zbog represije turskih vlasti nad političkim protivnicima i oporbenim strankama, posebno nad HDP-om za koji većinom glasaju etnički Kurdi.
„Europski parlament s velikom zabrinutošću primjećuje da su turske vlasti izričito i kontinuirano napadale i kriminalizirale HDP, izabrane HDP-ove gradonačelnike i njegove stranačke organizacije, uključujući organizacije mladih, što je dovelo do toga da se trenutačno više od 4 000 članova HDP-a nalazi u zatvoru“, navodi se u rezoluciji.
Autor izvješća španjolski socijaldemokrat Nacho Sanchez Amor poručio je u ponedjeljak na plenarnoj sjednici kako je u Turskoj „tendencija da se stanje sve više pogoršava“.
Povjerenik za proširenje Komisije Olivér Várhelyi je pak ustvrdio u ponedjeljak da turske vlasti ne poštuju vladavinu prava, demokraciju i ženska prava.
Ipak, naglasio je kako je „Turska i dalje važan partner za Europsku uniju u mnogobrojnim područjima“.
U tom se kontekstu u rezoluciji Europskog parlamenta ističe da je Turska primila najveći broj izbjeglica na svijetu, njih gotovo četiri milijuna, kao i da je Ankara vanjskopolitički partner „od strateške važnosti“ koji je nedvosmisleno podržao ukrajinski teritorijalni integritet i njenu obranu.
Po pitanju vanjskopolitičkih odnosa EU-a i Turske u protekloj godini je, smatra Europski parlament, došlo do blagog poboljšanja.
Primjerice, u istočnom Sredozemlju došlo je do smanjenja napetosti, ali "temeljna pitanja ostaju neriješena" pa tako Turska i dalje ulazi u ciparski isključivi gospodarski pojas i u grčki zračni prostor.
Potpredsjednica odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Željana Zovko (HDZ/EPP), koja je izvjestiteljica za instrument pretpristupne pomoći IPA III, naglašava da se financijska pomoć EU-a Turskoj temelji na poštivanju temeljnih prava.
“Europska pomoć može biti obustavljena u slučaju degradacije demokracije, ljudskih prava ili vladavine prava. Stoga pozivam Tursku da pokaže vjerodostojnu predanost procesu reformi kako bi potaknula bližu suradnju s EU-om i da radi na pojačanom diplomatskom angažmanu kako bi poboljšala svoje odnose na Mediteranu”, kazala je Zovko, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.