Govoreći prilikom debate "Ovo je Europa", Martin je poručio da je ovo kritični trenutak u povijesti Europe, uz niz velikih izazova, pri čemu se zbog agresije Rusije na Ukrajinu postavljaju pitanja zaštite vrijednosti slobode i demokracije, kao i ambicije postizanja energetske sigurnosti, uz otklon od ovisnosti o ruskim energentima.
"Snažno smo uz sve one koji dijele temeljne vrijednosti mira, demokracije i napretka u Europi. Zaštita tih vrijednosti zahtijeva snažnu Europsku uniju", rekao je Martin, poručivši da Uniju treba osnažiti kako bi bolje služila i odgovarala na hitne izazove.
Apostrofirao je nužnost borbe protiv ruskog totalitarizma i imperijalizma, ustvrdivši da perspektiva članstva u Uniji može biti snažan pokretač reformi, a samo članstvo alat za osiguranje mira i demokracije u Europi i susjedstvu.
Rekao je da podupire najsnažnije moguće sankcije Rusiji, svjestan troškova koji idu uz to, karakteriziravši Putina kao onog čiji je temeljni politički cilj uništenje Unije.
Uz Ukrajinu se mora biti tijekom rata, ali i poslije, planiranjem njene obnove, poručio je Martin, istaknuvši da je Europska unija nada za ljude u Ukrajini, no i za zemlje zapadnog Balkana, Moldaviju i Gruziju.
"Moramo podržati sve one koji žele poduzeti sve reforme kako bi se pripremili za članstvo. Ne smijemo im stavljati dodatne prepreke na put", izjavio je Martin, davši i snažnu podršku ukrajinskoj kandidaturi za članstvo.
Mišljenja je da se s pitanjem proširenja predugo čekalo, a govoreći o zapadnom Balkanu, ustvrdio da nema razloga zašto Sjeverna Makedonija i Albanija ne bi bile članice Unije
"Kada je riječ o proširenju, moramo ubrzati taj proces i donijeti tu odluku kao Unija", izjavio je Martin, dodajući i da se, s obzirom na transformaciju koju je članstvom u Uniji doživjela Irska, ne bi dobro osjećao da se članstvo ne dopusti nekoj drugoj zemlji koja ispunjava uvjete.
Kada je irski narod prije 50 godina podržao ulazak u Europsku ekonomsku zajednicu, tada je bio među najsiromašnijima u Europi, no odlučio je ići putem nade i suradnje, a puno puta se ta odluka potvrdila kao uspješna, rekao je Martin, dodavši da su tadašnji irski lideri Europu doživljavali kao nešto što će osnažiti, a ne oslabiti identitet i suverenitet.
Kada je riječ o brexitu i Sjevernoj Irskoj, Martin je rekao da je potreban angažman svih aktera, no i ustvrdio da postoje "napori u lošoj vjeri" za podrivanje Sjevernoirskog protokola, koji je potpisan slobodnom voljom.
Naime, britanska vlada je najavila da slijedećih tjedana namjerava iznijeti prijedlog zakona o izmjenama Sjevernoirskog protokola, koji je dio sporazuma o brexitu s EU-om.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je poručila da je Irska posebno pogođena brexitom, no da su dobri odnosi s Ujedinjenim Kraljevstvom u interesu svih.
Istaknula je da su sve europske institucije ujedinjene u stajalištu da ponovno pregovaranje o protokolu o Sjevernoj Irskoj "nije opcija".
Metsola je kazala da ekonomski i socijalno Irska daje puno Uniji, a za razliku od ranije, u europski proračun daje više no što prima.
Pohvalila je Irsku jer je prva ukinula vize za ukrajinske državljane, a trenutno je više od 30 tisuća izbjeglica iz Ukrajine našlo utočište u toj zemlji.