Od ponedjeljka do četvrtka u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. U srijedu ujutro zastupnici će s predstavnicima Vijeća i Komisije raspravljati o socijalnim i ekonomskim posljedicama za EU ruske agresije na Ukrajinu.
U utorak popodne predviđena je rasprava o utjecaju rata na prometni i turistički sektor u EU-u te o pripremljenosti EU-a za kibernetičke napade.
U četvrtak će zastupnici raspravljati i glasati o rezoluciji o tome kako zaštiti žene, izbjeglice iz Ukrajine, od nasilja i seksualnog izrabljivanja.
U utorak popodne na dnevnom redu je i rasprava o zaključcima plenarne skupštine Konferencije o budućnosti Europe.
U utorak prije podne, zastupnicima će se obratiti talijanski premijer Mario Draghi i predstaviti svoje viđenje situacije u EU i o njezinoj budućnosti.
Zastupnici bi također trebali izglasati svoje stajalište o jedinstvenom punjaču za elektroničke uređaje.
U ponedjeljak će raspravljati, a utorak glasati o novom Europskom izbornom zakonu, kojim se uspostavljaju zajednički minimalni standardi i uspostava izborne jedinice na razini EU-a.
U utorak će zastupnici raspravljati, a u četvrtak glasati o rezoluciji o stanje demokracije i temeljnih prava u Mađarskoj i Poljskoj te o nastojanju EU-a na zaštiti zajedničkih vrijednosti.
U utorak će zastupnici obilježiti Dan slobode medija raspravom s Komisijom o tome kako se suočiti s prijetnjama novinarima i o jačanju slobode medija.
U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri zaduženi za energiju država članica EU-a. Na dnevnom redu je rasprava o energetskoj situaciji u kontekstu rata u Ukrajini. Očekuje se rasprava o odluci ruskog Gazproma da obustavi isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj.
Rusija je zahtjevom da se plin plaća rubljima donekle uspjela podijeliti EU, dio zemalja je spreman prihvatiti ruski zahtjev o otvaranju računa u rubljima s kojeg bi se plaćalo za isporučeni plin. Europska komisija ističe da to predstavlja zaobilaženje sankcija koje je EU uveo protiv Rusije.
Rusija je donijela dekret prema kojemu europske tvrtke koje kupuju plin od Gazproma moraju otvoriti jedan račun u eurima, a drugi u rubljima. Rusija smatra da je plaćanje izvršeno tek nakon što se euri promijene u rublje.
U Komisiji kažu da za EU nije sporno da europska tvrtka koja kupuje plin otvori račun u Rusiji u eurima, ali otvaranje drugog računa u Gazprombanci u rubljima predstavljalo bi zaobilaženje sankcija.
Konverzija eura u rublje se vrši preko ruske središnje banke, koja je pod sankcijama EU-a i svaka transakcija s njom predstavlja zaobilaženje sankcija. Uplaćena sredstva u eurima idu ruskoj središnjoj banci, koja onda to mijenja u rublje, ali bez ikakvog vremenskog roka. To znači da neka europska kompanija koja je uplatila eure na neki način kreditira rusku središnju banku, stajalište je Komisije.
U utorak je predviđen neformalni video-sastanak ministara financija država članica EU-a.
Iako je bilo najavljivano da je Komisija trebala predstaviti šesti paket sankcija protiv Rusije protekli tjedan, to se ipak nije dogodilo i sada se očekuje da će do toga doći sljedeći tjedan.
Očekuje se da će šestim paketom biti obuhvaćen uvoz ruske nafte, ali je još nesigurno u kojem obliku. Dio zemalja poput Njemačke zauzimaju se za tranzicijsko razdoblje u kojem bi se postupno smanjivo uvoz ruske nafte, dio traži da se limitira cijena po kojoj bi se kupovala nafta, a dio traži nametanje carina na rusku naftu.