Komisija i države članice trebale bi učiniti više na poboljšanju i povećanju informiranja o Europskoj uniji te pravima i obvezama državljana EU članica, poručili su eurozastupnici u rezoluciji koju su ovoga tjedna usvojili s 460 glasova za, 130 protiv i 37 suzdržanih.
Domènec Ruiz Devesa, izvjestitelj za ovu temu, naglasio je u raspravi na plenarnoj sjednici parlamneta u Strasbourgu da nam treba „europska strategija za građanski odgoj, europski okvir kompetencija koje su nužne za taj predmet te zajednički kurikulum za građanski odgoj koji treba napraviti Komisija“.
„Ako naše mlade ne budemo podučavali građanskom odgoju, lišiti ćemo ih jednog od osnovnih prava, a to je da budu civilno i politički aktivni državljani“, rekao je
Eurozastupnici traže od Komisije i država članica da povećaju sredstva za programe EU-a koji doprinose unaprjeđenju građanskog odgoja, poput Europskih snaga solidarnosti, Erasmus+, Kreativne Europe i Europe za građane.
U rezoluciji Europski parlament ističe da EU ima odgovornost poticati obrazovanje o državljanstvu EU-a kao način da svojim građanima osigura dublje poznavanje europskog projekta kao zajednice demokratskih država.
Takvim obrazovanjem građanima će se osigurati pravo na puno sudjelovanje u političkom životu i donošenju odluka u EU-u, smatraju zastupnici.
Među građanima, posebice mladima, postoji nedostatak razumijevanja demokratskih procesa i mehanizama sudjelovanja u politikama Unije, a postojeći programi EU-a kao što su Erasmus+ ili Europski korpus solidarnosti u otm smislu nisu postigi trajan učinak i još uvijek imaju značajan neiskorišteni potencijal, ocjenjuju europarlamentarci.
Parlament upozorava da nedovoljno poznavanje i razumijevanje funkcioniranja EU-a mogu "doprinijeti percepciji demokratskog deficita i dovesti do nepovjerenja, građanske neangažiranosti i euroskepticizma u državama članicama".
Građansko obrazovanje može biti put da se potakne mlade da sudjeluju na izborima i ograniči privlačnost ekstremističkih i populističkih diskursa, drže zastupnici.
Zabrinuti su zbog ograničenog fokusa na europske i globalne aspekte građanstva u nacionalnim kurikulumima. U izvješću je navedeno da samo polovica učenika koji studiraju u EU-u izvještavaju da imaju prilike učiti o Europi u školi.
Države članice su stoga pozvali da ažuriraju sadržaje svojih kurikuluma na svim razinama obrazovanja i učenja kako bi se istaknula uloga EU-a, a Komisiju da razvije zajednički okvir kompetencija za obrazovanje o državljanstvu za učitelje i učenike.
Od Komisije traže da razmotri i potporu stvaranju spomenika Europskoj uniji u svakoj općini u državama članicama, kako bi se građanima pružio vizualni simbol europskih integracija.
Također su preporučili da se u Program za oporavak i otpornost i obrazovne programe financirane sredstvima EU-a uključe posebni ciljeve vezanih uz obrazovanje za građanstvo.
Povjerenica Europske komisije za ravnopravnost, Helena Dalli, zastupnicima je rekla kako Komisija želi da „naši učenici uče o svojim pravima, o državnim i europskim institucijama i o tome kako mogu utjecati na donošenje odluka“.
Tomasz Frankowski iz europske pučke stranke rekao je kako „moramo unaprijediti uključenost mladih i pobrinuti se da naši građani razumiju zelenu tranziciju i da preuzmu odgovornost za cijeli planet“.
U ime S&D grupacije, Alex Agius Saliba rekao je da bi „Unija trebala povećati i poboljšati svoju nadležnost u području obrazovanja“.
Dok je većina europarlamentaraca podržala osnaživanje građanskog odgoja na svim obrazovnim razinama, europski konzervativci i zastupnici iz grupacije Identitet i demokracija ne slažu se s povećanjem nadležnosti EU-a u području obrazovanja država članica.
Christine Anderson (Identitet i demokracija) smatra da je „ovakvo unaprjeđenje političkog odgoja zapravo indoktrinacija“, a njen kolega iz iste grupacije, Gianantonio Da Re, ističe kako se „mora poštovati suverenitet država i kultura naroda“.
Elżbieta Kruk iz redova europskih konzervativaca (ECR) drži da „pokušaj usklađivanja nastavnih kurikuluma na razini EU-a krši prava i nadležnost država članica u području nacionalnog obrazovanja“.
Još od 1983. među institucijama EU-a i državama članicama postoji snažan trajni politički konsenzus o potrebi za jačanjem građanskog odgoja i obrazovanja, no izvješće usvojeno na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta ukazuje kako postoji veliki „jaz između politike i prakse“.
„Analiza je pokazala da prostor posvećen građanskom odgoju u školama prilično marginalan te da postoji velika neravnoteža među državama članicama“, stoji u izvješću uz podatak da je prema istraživanju ICCS-a „samo 50 posto učenika izjavilo da ima mogućnost učenja o Europi u školi“.