“Potrebne su odgovarajuće istrage ratnih zločina i odgovorni za to moraju odgovarati”, rekao je Grlić Radman po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova država članica EU-a u Luxembourgu.
Prije početka Vijeća za vanjske poslove, šefovi diplomacija imali su radni doručak s glavnim tužiteljem Međunarodnog kaznenog suda Karimom A.A. Khanom, a ukrajinska tužiteljica Irina Venediktova sudjelovala je na tom sastanku video-vezom.
Grlić Radman je rekao da će na sastanku govoriti o važnosti zapadnog Balkana i stabilnosti u tom području.
“Bosna i Hercegovina je u dubokoj političkoj krizi. Kroz izbornu reformu treba osigurati zakonitost i integritet predstojećih izbora u BiH”, rekao je Grlić Radman.
Istaknuo je da se od Srbije očekuje da se nastavi usklađivati s vanjskom politikom Europske unije u skladu s njezinim vrijednostima i načelima.
Srbija, zemlja kandidatkinja koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji, do sada je odbijala uskladiti se s vanjskom politikom EU-a i uvesti sankcije protiv Rusije. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu takvo stajalište Srbije postaje neodrživo i sve više raste pritisak na Beograd da se odluči kojim putem želi ići.
Više ministara država članica podržalo je jačanje sankcija protiv Rusije. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji je nedavno posjetio Kijev i Buču zajedno s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, rekao je da su nove sankcije uvijek na stolu.
Irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney rekao je da Komisija radi na pojedinostima u vezi sa zabranom uvoza nafte iz Rusije u okviru mogućeg šestog paketa sankcija, ali da još ništa nije odlučeno.