„Europska vrijednost je boriti se za ljudske živote. Pozivamo Europsku uniju da učini život prioritetom, želimo sigurno nebo nad našim glavama i djecom, želimo nebo kakvo imate vi. Želimo nebo pod kojim se djeca neće morati skrivati u skloništima“, kazao je Dmitro Šerembej, koji je na konferenciji sudjelovao putem videoprijenosa iz Kijeva.
„Koliko ljudi moramo žrtvovati prije nego se donese ova odluka?“, pitao je prisutne.
Apele za zatvaranje neba nad Ukrajinom ranije je slao i predsjednik Ukrajine, ali Europa i NATO na taj potez nisu spremni jer bi mogao biti okidač za izravni sukob s Rusijom.
Zastupnica u Ukrajinskom parlamentu Menetseva u svom govoru na sjednici rekla je da razumije zašto Europa oklijeva u donošenju ovakve odluke, no pozvala je na suosjećanje s Ukrajincima koji su svakodnevno žrtve bombardiranja i podsjetila na posljedice s kojima bi se mogli suočiti ako meta postane neka od 15 nuklearnih elektrana na teritoriju Ukrajine.
„Posljedice s kojima bi se mogli suočiti nisu jedan Černobil, već njih 15. Posljedice napada na nuklearne elektrane mogla bi osjetiti ne samo Europa, nego i svi drugi kontinenti.“, kazala je.
Predstavnici Ukrajine pozvani su da sudjeluju na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe u raspravi na temu „EU u svijetu“.
Plenarna sjednica Konferencije o budućnosti Europe održava se u petak i subotu u Europskom parlamentu u Strasbourgu, a prijedloge o kojima se raspravlja donijeli su građani EU-a na panelu u Maastrichtu održanom od 11. do 13. veljače, no napad Rusije na Ukrajine koji se dogodio 24. veljače nametnuo se kao središnja tema.
Konferenciju o budućnosti Europe pokrenuli su u proljeće 2021. Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU-a.
Ukupno 800 građana iz svih zemalja EU-a odabranih nasumično po geografskim, socioekonomskim i demografskim kriterijima kako bi odgovarali strukturi stanovništva Unije, trebalo bi na završetku Konferencije predložiti politike europskim institucijama.